Na kraju rasprave o osnovama Ikhwānovih stavova o odgoju, prije negoli pristupimo raspravi o njihovim stavovima o odgoju (u užem značenju) ukratko ćemo se osvrnuti na pitanje ljubavi iz njihove perspektive, kako bismo jedno drugo shvatanje iz njihove antropologije izložili da bismo pojasnili granice duhovne i tjelesne sposobnosti i moći čovjeka.
Autori Enciklopedije, nakon što “ljubav” spominju pomoću izraza kao što su ludilo i bolest i o njoj govore nemilosrdno, upotrebljavaju drugi izraz i ljubav predstavljaju kao intenzivnu čežnju za sjedinjenjem i u pojašnjenju kazuju da je sjedinjenje karakteristika duhovnih stvari i stanja duše, jer tjelesne stvari se ne mogu sjediniti.
Najviše što se može desiti je susjedstvo, miješanje, dodir vanjskih rubova i ništa više. Ljubav počinje sa iskazivanjem naklonosti i pogledom usmjerenim ka voljenom.
Ovaj pogled je poput sjemena koje se sije u zemlju.
Na početku zaljubljenik želi blizinu voljenog, a kada to ostvari traži osamljivanje i neposrednu blizinu I nakon toga želja mu je postizanje zagrljaja i poljupca, onda se u njemu javlja naklonost za “pokrivanju istim pokrivačem” i na putu ostvarivanja ovog cilja želja mu se stalno povećava.
Ljubav ima vrste i stupnjeve prema vrstama i stupnjevima duša.
S obzirom da duša ima tri vrste:
vegetativno strastvena, srdžbeno životinjska i razumna duša,
i ljubavi ima tri vrste:
ljubav prema hrani, piću i suprotnom polu, ljubav prema dominaciji, savladavanju, vodstvu, ljubav prema spoznaji i stjecanju vrlina.
Pojava ljubavi ima svoje uzroke kao što su rođenje u istom znaku zodijaka I druge stvari koje su u vezi sa planetama. Također i stupanj spoznaje i znanja duša su utjecajni u određivanju njihove ljubavi.
Obični ljudi kada vide zadivljujuće stvari zaljubljuju se u njih, a elita se zaljubljuje u Stvoritelja tih stvari.
Definicija ljubavi koju Ikhwāni iznose iako umnogome pojašnjava visinu duhovnog i psihičkog kapaciteta čovjeka, ali ova definicija se nalazi u kontekstu koji smanjuje gnostičku boju njihovih stavova.
Izvor: Muhammed Fath Ali Khani, Ali Rida Fasihizadah i Ali Naqi Fakihi, Stavovi islamskih mislioca o edukaciji i odgoju, s perzijskog preveli Lutfi Akbaš i Amar Imamović, fondacija Mulla Sadra u BiH,Sarajevo 2008.