Majčin dar
Majčin dar

Majčin dar

Ella Peroci
U samotnoj kućici u podnožju planine živjela je majka. Njena djeca su narasla i otišla u svijet, za ocem. Odlazeći, rekli su majci da će se vratiti. Otišli su daleko. Ponekad su joj pisali, ali se nisu vratili. Majci u samotnu kućicu u podnožju planine dolazili bi samo proljeće, ljeto, jesen, zima. Zima je bila najtiša. Toliko tiho bi bilo oko kuće da bi majka čula kako se napolju sanjkaju i kako se dozivaju njena djeca. Čula bi ih, mada se to događalo davno… Gledala bi kroz prozor i tražila ih.

Nije tražila sasvim uzalud. Došao je poštar i donio joj pismo. Najmlađi sin je pisao: “Draga mama, veoma sam daleko i ne znam da li ću se ikada vratiti. Pošalji mi sve što sam ostavio kod kuće.” Majka je čitala i čitala pismo: “Pošalji mi sve što sam ostavio kod kuće.”

“Kako da ti pošaljem sve što si ostavio kod kuće?” – razmišljala je i najzad se domisli. “Napraviću kutijicu i u njoj će naći sve što je ostavio kod kuće.” Tako je i uradila. Napravila je kutijicu od slika-razglednica njihovog zavičaja. Na prvoj slici, onoj na dnu, bila je rodna kuća s planinom u pozadini. Na drugoj slici, onoj sa strane, bila su polja i šume. Na trećoj, četvrtoj i petoj bili su potok, put u svijet i voljeno selo. Kutijicu je zatvorila šestom slikom, slikom rascvalih jabuka. Crvenom svilenom niti sašila je od slika kutijicu.

Najmlađi sin primio je kutijicu. Otvorio ju je i u njoj našao sve što je ostavio kod kuće. Na majčinom prozoru rodne kuće procvali su crveni karanfili, a iznad njih je naslutio majčino lice. Na njivi se zatalasalo zlatno žito, iznad šuma i livada zapjevale su ptice, na potoku vrtio se mali mlinčić koji je ostavio na tom mjestu kad se još kao dječačić igrao s njim. Cestom je zatoptao očev konj, iznad voljenog domaćeg sela oglasilo se zvono, u travu ispod rascvjetalih jabuka sjeli su momci i djevojke sa kojima je nekada zajedno išao u školu. Kada je najmlađi sin zatvorio kutijicu, odnekud je doletio šareni leptir, i još nikad dotle mladić nije toliko poželio da se vrati kući i zagrli majku.

 

Izvor: citanka.ba