Arheološko područje – Butmir nalazi se na desnoj obali rijeke Željeznice i u relativnoj blizini izvora rijeke Bosne. Terasa uz rijeku Željeznicu bila je vrlo pogodna za nastanak kasnoneolitskog naselja. U pozadini te terase pruža se ravno zemljište pogodno za poljoprivrednu djelatnost. Blizina šumovitog Igmana omogućavala je nabavku drva i lov.
Lokalitet Butmir pripada prvoj od tri oblasti takozvane prelazne zone ustanovljene za period neolita:
I – oblast oko gornjeg toka rijeke Bosne ili oblast centralne Bosne,
II – južna Metohija,
III – Ohridsko jezero i južna Pelagonija.
Na lokalitetu Butmir, na površini između Doma zdravlja na zapadu i naselja Butmir na istoku, do sada su ustanovljeni sljedeći slojevi:
– na lokaciji Tilava otkriveni su ostaci mezolitskog i protoneolitskog perioda, datirani okvirno u period od 8000. do 6000. godine prije naše ere;
– na lokaciji Poljoprivredne stanice, uz rubni dio centralnog dijela nalazišta na Butmiru, otkriveni su ostaci faze Butmir I, Butmir II i Butmir III (kompletan period mlađeg neolita), datirani od 5100. do 4500. godine prije naše ere;
– na lokaciji Poljoprivredne stanice, u centralnom dijelu naselja, otkrivenom do 1896. godine, poznati su ostaci faze Butmir II (klasične faze neolitske Butmirske kulturne skupine) datirani od 4850. do 4750. godine prije naše ere;
– na lokaciji Bare, istočni rub, otkriveni su, pored ostataka istočnog rubnog dijela neolitskog naselja u Butmiru (4850 – 4750. godina prije naše ere), i objekti iz doba kasnog latena, datirani u I stoljeće prije naše ere.
Najveći i najpoznatiji broj nalaza sa lokaliteta Butmir pripada periodu mlađeg neolita, zajedno sa nalazima sa lokaliteta Obre II kod Ćatića u dolini Trstionice, Brda u Kiseljaku, Neba i Mujevina u dolini Bile kod Travnika, Crkvine u Turbetu, Okolišta kod Moštra i Kraljevina kod Novog Šehera. U njima je bila ista neolitska kultura koja je nazvana butmirskom kulturnom skupinom. (Benac, 1979, 371)
Mlađi neolit je podijeljen u tri perioda. Prema radikarbonskim analizama, život u ovim naseljima trajao od 5100. do 4500. godine prije naše ere:
– Butmir I, 5100 – 4900. godine,
– Butmir II, 4850 – 4750. godine (naselje u Butmiru, rezultati do 1979. godine),
– Butmir III, do 4500. godine (Gimbutas, 1974, 16) (rezultati iz 2002. godine).
Pri gradnji Poljoprivredne stanice u Butmiru (1893. godine) otkriveno je neolitsko naselje. Iskopavanja su vršili V. Radimsky, F. Fiala i M. Hoernes. Tada je zahvaćena velika površina od 5 305 m2, tako da je do 80-ih godina XX stoljeća to bilo jedno od najvećih iskopavanja neolitskih nalazišta na prostoru južnoslavenskih zemalja.
Kako je krajem XIX stoljeća ovaj lokalitet istraživan zastarjelom metodom, nedostajali su stratigrafski podaci i koštani nalazi, a boja keramike je jako isprana. Sva saznanja o veličini i organizaciji naselja, o gradnji objekata, prostornom širenju, vertikalnoj stratigrafiji i pokretnom arheološkom materijalu do 80-ih godina XX stoljeća bila su zasnovana na spomenutim istraživanjima.
Do danas su navedeni podaci, kao i oni do kojih se došlo iskopavanjima manjeg obima 1979. i 1998 – 2001. godine, o svim navedenim pitanjima još uvijek nedostatni. Zato je veoma bitno sačuvati od devastacije sam lokalitet i njegovu neposrednu periferiju.
Svjesna vrijednosti ovog lokaliteta i nužnosti njegova očuvanja, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je 2004. godine proglasila prahistorijsko naselje u Butmirunacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Izvor: kons.gov.ba