O razumu
O razumu

O razumu

Hazreti Ali, mir neka je na njega, je rekao:

كفاكَ مِنْ عقْلِك ما أوضحَ لكَ سَبيلَ غَيِّك مِن رُشْدكَ.

“Dovoljno ti je od razuma činjenica da ti je on razjasnio put zablude i put izbavljenja.”[1]

U svijetu životinja put sreće i potpunosti zadobiva se kroz uputu po stvaranju i kroz nagone, dok se kod ljudi ta uputa dobiva putem razuma.

قيلَ لهُ صِفْ لَنا العاقِلَ! قالَ: هُو الَّذي يضَعُ الشَّيئَ مَواضِعَهُ.

Od hazreti Alija su zatražili: “Opiši nam razumnog!” On je odgovorio: “Razuman je onaj koji svaku stvar stavlja na njeno mjesto.”[2]

Životinje putem svoje prirodne upute, bez i najmanje greške, svaku stvar koja se tiče njihova života stavljaju na odgovarajuće mjesto, a čovjek ovo izvršava posredstvom razuma.

Časni Poslanik, s.a.v.a., je rekao:

لِكُلِّ شيئٍ مَطِيَّةٌ و مَطِيَّة المَرْءِ العَقْلُ.

“Svaka stvar ima svoju jahalicu, a čovjekova jahalica je razum.”[3]

Životinje svoj put sreće prelaze uz pomoć jahalice nagona i upute po stvaranju, preko kojih se kreću do svog savršenstva, dok čovjek svoj put sreće postiže isključivo na jahalici razuma.

Časni Poslanik, s.a.v.a., je rekao:

قِوامُ المَرْءِ عَقْلُهُ.

“Razum je čovjekov oslonac (u životu).”[4]

Sistem, odgoj i oslonac u svijetu životinja temelji se na nagonima, dok čovjek svoj oslonac i utemeljenje života nalazi u razumu, tj. u redu i u disciplini življenja.

 

 

Izvor: Muhammed Taqi Falsafi, Dijete, nasljeđe i odgoj, svezak 1., Fondacija Mulla Sadra u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2011., str. 129-130.



[1] Nehdžu-l-belaga, str. 606.

[2] Nehdžu-l-belaga, str. 565.

[3] Biharu-l-envar, sv. 1., str. 32.

[4] Biharu-l-envar, sv. 1., str. 94; El-Džami‘u-s-sagir, sv. 2., str. 261.