Osteoporoza je metabolička bolest kostiju, karakterizirana progresivnim gubitkom koštane mase po jedinici volumena, što povećava sklonost prijelomima, naročito kralježaka, podlaktice i vrata bedrene kosti.
Živa kost nije nikada u mirovanju i stalno se remodelira, obnavljajući zalihe minerala, čime se stara kost zamjenjuje novom. U tom procesu, osim koštanih stanica, kalcija i fosfata te vezivnoga tkiva, sudjeluju i žlijezde s unutarnjim lučenjem. Na obnavljanje kosti pozitivno utječu tjelesna aktivnost i normalna razina spolnih hormona.
Iza četrdesete godine muškarci gube 0,5 do 0,75% koštane mase godišnje, a žene 1,5 do 2%. Nakon klimakterija u žena je taj gubitak povećan i do 3%.
Osteoporoza se češće javlja kod žena u kojih je rano nastupila menopauza, mršavih žena, onih koje u obitelji imaju osteoporozu, koje se ne bave tjelesnom aktivnošću i manje se izlažu suncu, kod pušačica, žena koje hranom ne uzimaju dovoljno kalcija, koje konzumiraju veće količine alkohola i kave i onih koje se liječe steroidima, heparinom i lijekovima za neutralizaciju želučane kiseline. Povećano uzimanje bjelančevina izaziva pojačano izlučivanje kalcija putem bubrega (visok stupanj osteoporoze u zapadnim zemljama zbog visokoproteinske prehrane).
Osteoporoza se najčešće otkrije nakon spontanih prijeloma kod nekog naglog pokreta, prijeloma nakon pada (često u kući) i bolova u kralježnici koji se javljaju osobito nakon dužeg stajanja ili nošenja tereta. Često se i naknadno rendgenom otkriju stari prijelomi kralježaka, najčešće grudnih. Posljedica takvih prijeloma gubitak je u visini koji je česta pojava kod uznapredovale osteoporoze. Prema podacima razvijenih zemalja, predviđa se da će oko 30% žena tijekom života zadobiti neki od navedenih prijeloma. Prijelomi vrata bedrene kosti danas su u starijoj dobi tako česti da te osobe zauzimaju više od 25% kreveta u ortopedskim bolnicama, a njihova je rehabilitacija spora i duga. Samo polovica povrijeđenih ponovno postaje pokretna.
Sprečavanje pojave osteoporoze započinje već u djetinjstvu, pravilnom prehranom s dovoljnom količinom kalcija, kojim obiluju mliječni proizvodi, i redovitom tjelesnom aktivnošću, kojom se sprečavaju deformiteti koštanog sustava. S estetskog gledišta mršavost je danas prihvaćena, ali treba naglasiti da svaka pretjeranost dovodi do pojave bolesti. Pod nadzorom liječnika trebaju biti osobe koje uzimaju lijekove koji dovode do smanjenja gustoće kostiju. Uz hranu bogatu kalcijem i D-vitaminom, u starijoj se dobi preporučaju stalna tjelesna aktivnost, šetnja, plivanje i izlaganje suncu. U odrasloj dobi treba osigurati dovoljnu dnevnu količinu kalcija od 800 mg, za starije osobe 1000 mg, a za žene u menopauzi 1550 mg.
Kad se osteoporoza već pojavila, neophodno je, nakon temeljite obrade, započeti terapiju lijekovima koji će usporiti njezin razvoj i povećati koštanu masu, čime se preveniraju prijelomi kostiju. Ujedno treba izbjegavati nagle pokrete i sagibanja, dizanje i povlačenje težih predmeta i prevenirati pad (naročito pravilnom obućom koja nije skliska i dobro obuhvaća stopalo). Kod zamora dobro se odmoriti na ravnom ležaju koji se ne ugiba pod težinom tijela.
Izvor: Suzana Janković, Pedeset savjeta za zdravlje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, 2003., str. 53-54.