Međunarodni tim astronoma, na čelu sa Univerzitetom Arizona, otkrio je, po dosadašnjim saznanjima, najudaljeniju planetu koja kruži oko zvijezde nalik Suncu.
HD 106906 b je plinoviti divovski egzoplanet čija je masa 11 puta veća od Jupiterove i koji kruži oko svoje zvijezde na udaljenosti koja je 650 puta veća od udaljenosti na kojoj Zemlja kruži oko Sunca, što se suprostavlja svim dosadašnjim postavljenim teorijama. U našem solarnom sistemu ne postoji ništa što bi bilo nalik ovom planetu.
„Ovaj sistem je posebno fascinantan jer nam nijedan poznati model, bilo planete ili zvijezde, ne može potpuno objasniti to što vidimo,“ kaže Vanessa Bailey, voditeljica istraživanja sa Univerziteta Arizona, Odsjek za astronomiju.
Smatra se da planete koje se nalaze blizu svojih zvijezda, poput Zemlje, srastaju od malih tijela nalik asteroidima, nastalim u prvobitnim diskovima prašine i plina koji okružuju zvijezdu u formiranju. Međutim, ovaj proces je isuviše spor da bi se njime formirali divovski planeti daleko od njihove zvijezde. Prema drugom mehanizmu divovski planeti mogu se oformiti brzim i direktnim kolapsom građe diska. Međutim, primordijalni diskovi rijetko sadrže dovoljno mase kao bi se oformio planet poput HD 106906 b. Postavljene su još neke hipoteze uključujući i hipotezu o binarnom zvjezdanom sistemu.
„Binarni zvjezdani sistem može se oformiti kad dvije bliske plinovite formacije kolabiraju, više ili manje samostalno da bi nastale zvijezde. Ove zvijezde su dovoljno blizu jedna drugoj te ih zajedničko gravitacijsko privlačenje veže u jednu orbitu. Moguće je da su u slučaju HD 106906 sistema, planet i zvijezda neovisno kolabirali iz plinovitih formacija, ali je, iz nekog razloga, plinovita formacija iz koje je nastao planet oskudijevala materijalom potrebnim da ova formacija naraste toliko da bi se rasplamsala u novu zvijezdu“, kaže Bailey.
Međutim, prema Bailey, problem sa ovim scenariom je u tome da odnos masa dvije zvijezde u binarnom sistemu obično nije veći od 10 naprema 1, a u ovom slučaju odnos masa je veći od 100 naprema 1.
„Ovaj ekstremni odnos masa nije u skladu sa teorijama o formiranju binarnih zvjezdanih sisitema, baš kao što ni formiranje planete tako daleko od matične zvijedzde ne odgovara pretpostavkama teorije o formiranju planeta.“
Pa kako je onda taj 13 miliona godina star HD 106906 b nastao? Za sada na to pitanje nema pouzdanog odgovora.
Priroda HD 106906 zvjezdanog sistema mogla bi pomoći pri otkrivanju misterioznog postojanja lutajućih egzoplaneta. Budući da je ovaj sistem mlad, još uvijek su prisutne velike količine plina i prašine. Ovi „ostaci“ planetarne formacije mogli bi pomoći znanstvenicima u razumijevanju prirode ovog mladog planeta, što je i suviše privlačna mogućnost da ne bi bila iskorištena. Mi praktično gledamo u „astronomsku Petrijevu posudu“ gdje je izložen mehanizam nastanka planeta.
„Svaki novootkriveni planet mijenja naše razumijevanje načina i mjesta gdje planeti mogu nastati,“ kaže Tiffany Meshkat, s Opservatorija Leiden u Nizozemskoj i koautorica ovog istraživanja. „Otkriće ovog planeta posebno je uzbudljivo jer on kruži tako daleko od svoje matične zvijezde. To vodi ka mnogim intrigantnim pitanjima o njegovom postanku, formaciji i sastavu. Otkrića poput egzoplaneta HD 106906 b daju nam uvid u dublje razumijevanje različitosti planetarnih sistema,“ zaključuje Meshkat.
Izvori: University of Arizona, Discovery
Prevod: A. Kadrija