Autor: dr. Ismail Lutolli, specijalista Pedijatrije UKCS-a
Povišena temperatura razlog za odlazak kod ljekara,
Tokom rada u Pedijatrijskoj klinici često sam imao priliku biti u situaciji kada zabrinuti roditelji dovode djecu zbog povišene temperature. Oni je obično doživljavaju kao dramatičan događaj koji ukazuje na ozbiljnu bolest djeteta.
Nerijetko povišena temperatura izaziva alarmantnu zabrinutost čim toplomjer pokaže 37,2°C, a mogu se čuti sljedeće riječi: „Moje dijete ima povišenu temperaturu već cijeli sat”, „Cijeli dan se borimo sa povišenom temperaturom i nikako da je spustimo, a bojimo se noći“, „Spustili smo temperaturu čepićima, ali se ponovo vratila.“
Većinu roditelja povišena temperatura djeteta zabrine, zbog čega je to jedan od najčešćih, ako ne i glavni razlog za posjetu ljekaru.
Koliko iznose vrijednosti tjelesne temperature?
Normalna tjelesna temperatura 36–37°C
Povišena tjelesna temperatura 37–38,5°C
Visoka tjelesna temperatura (vrućica) viša od 38,5°C
Snižena tjelesna temperatura (pothlađenost) niža od 36°C
Kako se mjeri tjelesna temperatura?
Vrijednosti tjelesne temperature kod zdravog djeteta (aksilarno mjerenje) iznose između 36 i 37°C. Tjelesna temperatura se mjeri toplomjerom sa živom ili digitalnim toplomjerom, i to pod pazuhom (aksilarno), pod jezikom (oralno) ili u završnom dijelu debelog crijeva (rektalno). Najčešći način mjerenja je toplomjerom pod pazuhom u trajanju pet minuta kod odraslih, a 10 minuta kod djece s obzirom na to da se zbog nesmirenosti djeteta toplomjer često pomakne, što može rezultirati pogrešnim rezultatima mjerenja. Kod male djece može se mjeriti temperatura rektalno, pri čemu treba voditi računa da su tako dobivene vrijednosti obično za 0,5 do 1°C više nego vrijednosti mjerenja pod pazuhom.
Povišena temperatura nije bolest, ona je simptom bolesti
Povišena tjelesna temperatura nije bolest, već simptom koji upućuje na neku bolest ili poremećaj u organizmu.
Povišena temperatura je prirodan način odbrane organizma. Ona zaustavlja i sprečava razmnožavanje uzročnika bolesti, smanjuje njihovu aktivnost i štetnost. Povišena tjelesna temperatura istovremeno oporavlja, poboljšava i potiče funkciju imunog sistema.
Odavno je poznata rečenica koja se pripisuje Hipokratu (460–380. pr.n.e.): Dajte mi mogućnost da stvorim povišenu temperaturu i izliječit ću svaku bolest.
Povišena tjelesna temperatura kod dojenčadi i male djece jedan je od najčešćih simptoma mnogih bolesti, odnosno nekog upalnog zbivanja, npr. viroze, gnojne angine, bronhitisa ili upale mokraćnih puteva (uzroka, naravno, može biti mnogo više). Kada se roditeljima savjetuje snižavanje temperature antipireticima (čepićima, sirupima, tabletama), time se ne podrazumijeva i izlječenje od osnovnog uzroka bolesti.
Ako je uzrok povišene temperature, npr., gnojna angina ili upala mokraćnih puteva, bolest će se liječiti antibioticima, a čepićima i sirupima preporučit ćemo snižavanje povišene tjelesne temperature. Za proces liječenja potrebno je nekoliko dana.
Prva reakcija roditelja kada dijete ima povišenu temperaturu
U slučaju pojave temperature prva reakcija roditelja je insistiranje na davanju antibiotika zbog straha od posljedica infekcija. Ovaj stav, nažalost, u većini slučajeva zastupaju i ljekari u domovima zdravlja. Roditelji koji dovedu dijete kod ljekara budu iznenađeni i nezadovoljni ako iz ordinacije izađu „praznih ruku“, bez antibiotskog sirupa, iako se to rijetko dešava. Ovaj način liječenja povišene temperature doveo je do značajnih problema u liječenju djece i pojave masovne rezistencije na veliki broj antibiotskih preparata.
Uzimanje antibiotika!
U praksi se često događa da roditelji zahtijevaju od ljekara da propiše određeni antibiotik za njihovo dijete, iako u nalazima brisova, krvne slike, urina, pa i kliničke slike nema elemenata za sumnju na bakterijsku infekciju. Naime, antibiotici ne djeluju na povišenu temperaturu, bolove, gljivice, parazite ili viruse, nemaju direktan učinak na kašalj ili grlobolju. Indicirani su isključivo u upalnim bolestima uzrokovanim bakterijama.
Najčešći razlog posjete pedijatru su akutne infekcije gornjih disajnih puteva sa prisustvom umjerene temperature ili crvenila grla, a čak 95% njih uzrokovano je virusima. Ovo znači da je upotreba antibiotika u ovim stanjima rijetko potrebna. Nažalost, kod nas se antibiotici u ovakvim slučajevima često bespotrebno primjenjuju, a i kada se daju s razlogom, njihov izbor nije racionalan.
Uzimanje antibiotika u situaciji kada oni nisu indicirani (virusne infekcije) ne samo da ne koristi već može dovesti do razvoja rezistencije bakterija na antibiotike, odnosno bakterijske rezistencije.
Kada temperatura može biti opasna po dijete?
Ako je vaše dijete u dobi do tri mjeseca, često je pospano, teško se budi i ima temperaturu višu od 38°C;
Ukoliko vaše dijete uz povišenu temperaturu ima začepljen nos ili kašlje tri ili četiri dana;
Ako je povišena temperatura prisutna svakodnevno tokom četiri dana, bez obzira na dob djeteta;
Ukoliko dijete osim temperature ima i simptome: povraćanja ili proljeva, glavobolje, ukočenog vrata ili osjetljivosti na jako svjetlo, otežanog disanja, malaksalosti, bolova prilikom mokrenja.
U svim ovim slučajevima važno je da dijete odvedete na pedijatrijski pregled.
Kako i kada snižavati temperaturu?
Američko pedijatrijsko udruženje savjetuje: Temperature niže od 38˚C u pravilu ne treba snižavati ako se dijete ne osjeća loše i nije nikada imalo febrilne konvulzije. Čak i više temperature nisu opasne i nisu znak težeg poremećaja ako dijete nikada nije imalo konvulzije i ne pati od hronične bolesti. Mnogo važnije od same temperature jeste to kako dijete reagira na nju.
Povišena temperatura jedan je od prirodnih načina odbrane organizma protiv uzročnika infekcije. Stoga se preporučuje snižavanje temperature tek kada pređe 38°C pod rukom, odnosno 38,5°C rektalno.
Temperatura koja traje duže od tri dana uvijek zahtijeva pregled pedijatra i njegovu procjenu o daljim postupcima i liječenju. Posebnu pažnju trebaju pobuditi temperature koje traju sedam dana i više, koje se obično javljaju u popodnevnim satima i ne dostižu visoke vrijednosti (obično do 38°C). Ovakav vid temperature uvijek zahtijeva detaljan pregled, a često i dopunska ispitivanja, jer može biti posljedica različitih vrsta atipičnih infekcija ili prisustva različitih vrsta hematoloških, reumatskih i drugih oboljenja.
a) Fizikalne metode
Tuširanje djeteta
Veoma efikasna i preporučljiva metoda snižavanja temperature jeste tuširanje djeteta mlakom vodom. Cijelu kožu osim lica i glave treba polijevati vodom uz pomoć tuša. Voda koja na taj način hlapi sa površine tijela oduzima mu znatnu količinu topline. Kožu treba vlažiti barem 20 minuta.
Stavljanje obloga od mlake vode
Oblozi od mlake vode primjenjuju se tako da se mokrom, ocijeđenom pelenom ili plahtom dijete omota od vrata do peta. Nakon pet minuta obloga se skida, dijete potpuno razmota i istrlja peškirom.
Davanje tekućine zbog opasnosti od dehidracije
Kod povišene tjelesne temperature tijelo gubi više tekućine. Stoga je potrebno unositi mnogo tekućine kako bi se izbjegla dehidracija. Voda je najbolja, ali ako ne možete uvjeriti svoje dijete da pije vodu, potičite ga na uzimanje čaja ili soka.
Rashlađivanje prostorije
Temperatura u prostoriji ne bi smjela biti viša od 22°C.
Tijelo osloboditi suvišne odjeće
Preporučuje se odjeća od prirodnih materijala (pamuka), koja dobro upija vlagu i lahko predaje suvišnu toplinu u okolinu.
Trljanje alkoholom se ne preporučuje
Alkohol naglo ohladi površinu kože i izazove sužavanje krvnih žila, pa je daljnji učinak hlađenja vrlo slab. Osim što je taj postupak izrazito neugodan, može biti i štetan jer jedan dio alkohola prodire kroz kožu, a drugi dio dospijeva u organizam putem udisanja alkoholnih para.
b) Lijekovi
Daju se ako aksilarno mjerena temperatura prelazi 38,5°C. Lijek se mora dati u tačnoj dozi s obzirom na dob i težinu djeteta, te u prikladnom obliku.
Prvi izbor lijeka jeste paracetamol. Primjenjuje se u obliku čepića i sirupa, u dozi 10 mg na kilogram tjelesne mase. Djelovanje počinje unutar 30 minuta, razmak uzimanja je 4–6 sati. Maksimalna dnevna doza jeste 40–60 mg/kg tjelesne mase, podijeljena na 3–4 doze.
Drugi je izbor lijek ibuprofen, a primjenjuje se u dozi 5–10 mg na kilogram tjelesne mase svakih 6–8 sati.
Nemojte pokušati da po svaku cijenu snizite temperaturu na normalnu vrijednost (37°C) upotrebom antipiretika, većim dozama lijeka ili njegovim čestim davanjem. Pad temperature na ovaj način opasniji je nego povišena temperatura stalne vrijednosti.