Autor: dr. Petar Radaković
Hrana ima presudan utjecaj na zdravlje. Najnovija istraživanja pokazuju da se pravilnom prehranom broj kancerogenih bolesti može smanjiti najmanje za trećinu.
Svjetski fond za istraživanja raka (VCRF), zahvaljujući istraživanjima provedenim širom svijeta, identificirao je neke od mehanizama koji reguliraju odnos između hrane i bolesti.
To znači da izborom adekvatne hrane možemo utjecati na te mehanizme. Ti mehanizmi, otkriveni istraživanjima, objašnjavaju vezu između razvoja tumora i onoga što jedemo. Tako se, naprimjer, treba čuvati naglog skoka inzulina i kroničnih upala i zaštititi se od štetnog djelovanja slobodnih radikala; važno je ojačati imunosni sustav, smanjiti broj kalorija unijetih u organizam, nivo spolnih hormona držati pod kontrolom kako ne bismo hranili tumor.
Štit protiv slobodnih radikala
Na rast i razvoj tumora utječe i neposredno okruženje i opće zdravstveno stanje. Poznato je da upalni procesi u tijelu stimuliraju razvoj stanica tumora, a da bismo to spriječili, poželjno je da jedemo hranu koja smanjuje upale. To znači da moramo drastično smanjiti unos crvenoga mesa (ne više od jedne porcije tjedno) i poželjno je da u jelovniku budu češće zastupljeni proteini biljnoga podrijetla (soja, leća, grah…) i plava riba, koja je bogata zdravim omega-3 masnim kiselinama, koje imaju protuupalno djelovanje. Učestala uporaba crvenoga mesa i zasićenih masti u prehrani (maslac, masni sirevi, svinjska mast) pospješuje oksidativne procese na staničnom nivou (što dovodi do stvaranja štetnih slobodnih radikala) i mutacije DNA, koje mogu dovesti do pojave tumora. Da bi se ti procesi spriječili, prehranu treba obogatiti namirnicama bogatim antioksidantima, koji usporavaju stanično starenje. Najjače antioksidativno djelovanje imaju vitamin C (agrumi, kivi, paprike…), flavonoidi (voće i povrće), rezveratrol (grožđe), likopen (rajčica).
Izbacite toksine
Pravilna prehrana potiče detoksikaciju jetre i bubrega i izbacivanje toksičnih supstancija, koje nastaju u procesu metabolizma. Tako, naprimjer, kupus i brokula sadrže supstancije koje aktiviraju pojedine enzime jetre, koja pospješuje čišćenje tijela i odstranjivanje štetnih i kancerogenih supstancija u crijevima, i tako ubrzavaju njihov tranzit i izbacivanje. Osim toga, vlakna omogućavaju bakterijskoj flori u crijevima da dobro funkcionira, čime se jača biomehanička barijera crijeva i tako sprječava da štetne supstancije dođu do krvotoka. Uz pravilnu prehranu, za dobar rad gastrointestinalnoga sustava važna je i tjelesna aktivnost jer pospješuje prolaz hrane kroz crijeva.
Izbjegavajte skok inzulina
Inzulin je hormon koji gušterača proizvodi kao odgovor na povećanje nivoa šećera u krvi. On regulira brojne funkcije organizma i ima ključnu ulogu u odnosu između hrane i raka. Previsok nivo inzulina u krvi dovodi do povećanog lučenja testosterona (muškog spolnog hormona) kod žena, a potiče i proizvodnju hormona rasta, koji potiče rast ne samo zdravih, nego i kancerogenih stanica. Tumor dojke posebno je osjetljiv na udruženo djelovanje spolnih hormona i hormona rasta pa je važno održati nizak nivo inzulina u krvi. Da bi se to postiglo, neophodno je drastično smanjiti (ili potpuno eliminirati) potrošnju bijeloga šećera i slatkiša te ograničiti uporabu rafiniranih ugljikohidrata (bijelo brašno, bijela riža) i umjesto njih koristiti integralne žitarice i krumpir. Prilikom izbora hrane važno je znati glikemijski indeks namirnica, da bismo znali koliko podižu nivo šećera u krvi (integralna riža naprimjer ima niži glikemijski indeks od rafinirane pa je samim time zdravlja i poželjnija za uporabu).
Ojačajte imunosni sustav
Imunosni sustav u stanju je prepoznati kancerogene stanice i uništiti ih prije nego se počnu umnožavati i dovedu do stvaranja tumora. Funkcioniranje imunosnog sustava uvjetovano je prehranom. Dokazano je da loša prehrana (neuhranjenost, kao i pretjeran unos hrane) slabi obrambenu funkciju tijela. Da bi imunosni sustav dobro funkcionirao, dnevni meni trebao bi sadržavati najmanje četiri porcije voća i povrća (ukupno oko 600 g), po mogućnosti različitih boja (jer se uz svaku boju vežu različiti hranjivi sastojci). Osim toga, imunitet jačaju i namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama (ribe, maslinovo ulje, sjemenke suncokreta, orasi, bademi…), kao i redovna tjelesna aktivnost.
Hormoni pod kontrolom
Prema procjeni stručnjaka, većina stanovnika Europe unosi 20 – 30% više kalorija nego što bi trebali. Brojna istraživanja pokazala su da drastično smanjenje broja kalorija smanjuje rizik od razvoja tumora i usporava starenje. Masne naslage prirodni su rezervoar supstancija koje pospješuju upale, ali i estrogena koji utječu na razvoj različitih vrsta tumora. Proizvodnja estrogena u organizmu može se regulirati i hranom: npr., soja i njeni derivati sadrže biljne estrogene analogne humanim estrogenima, koji imaju sposobnost vezivanja se za iste proteine koji se nalaze u staničnim membranama (tzv. receptori estrogena). Održavanje nivoa spolnih hormona pod kontrolom može zaštititi organizam od pojave tumora, jer je dokazano da visoki nivoi ženskih hormona mogu ubrzati pojavu tumora dojke i jajnika i potaknuti staničnu diobu.
Bobičasto voće uništava tumor
Da bi se tumor razvijao, potrebna mu je velika količina kisika i hranjivih sastojaka kojima su, da bi stigli do stanica raka, neophodne krvne žile, pa zato tumor proizvodi supstancije koje olakšavaju formiranje novih krvnih žila kroz proces poznat kao angiogeneza.
U laboratorijskim uvjetima dokazano je da taj proces sprječava elaginska kiselina, koju sadrže bobice šumskoga voća (maline, borovnice, kupine). Stoga se to voće posebno preporučuje u prehrani, a najkorisnije je ako se uzima svježe, ljeti, kada mu je sezona.
Izvor: Narodni zdravstveni list, dvomjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture, god. LVI, br. 658-659, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ u suradnji s HZJZ, Rijeka, studeni-prosinac 2014, str. 10-11.