Naš organizam nakon duge zime pogađa slabljenje imuniteta, što je praćeno nizom simptoma, kao što su razdražljivost, tjeskoba, iscrpljenost i osjećaj umora. Česte su pojave alergije, upale desni, smanjenje apetita i sniženje krvnog pritiska. Sve ovo nije bolest, nego normalan fiziološki proces koji se javlja kod velikog broja ljudi. Tokom zime nedostaje nam i sunca, a kretanje je svedeno na minimum. Organizmu koji se bori s umorom potrebno je osigurati namirnice bogate vitaminom C, vitaminima B kompleksa, vitaminom E i omega-3 masnim kiselinama. Sve su to namirnice bogate energijom koje djeluju stimulativno na imunološki sistem. Većinu prirodnih antioksidansa moguće je pronaći u prirodi, odnosno u hrani.
Šta možemo učiniti?
Pri kraju zime, naš organizam je potrošio zalihe zaštitnih materija. Prvi korak kojim sami pomažemo u izlasku iz ovog neugodnog stanja je promjena prehrambenih navika. Većom potrošnjom namirnica koje sadrže velike količine vitamina C doprinijet ćemo bržem svladavanju simptoma proljetnog umora. Učinkovitost unosa vitamina C biti će znatno smanjena ako uz taj vitamin ne konzumiramo željezo jer ono pomaže u njegovoj apsorpciji. Od ostalih zaštitnih materija trebalo bi povećati unos vitamina B skupine. Tako vitamini B1 i B9 pomažu pamćenju i nervnom sistemu, dok vitamin B6 smanjuje umor i pomaže kod depresije. Izvori vitamina B1 su jogurt, leća, hljeb cjelovitog zrna, vitamin B6 se nalazi u riži, krompiru, ribi a vitamin B9 u špinatu, avokadu, dinji, orašastim plodovima, mrkvi. U ovom periodu se preporučuje i uzimanje lješnjaka, badema i oraha.
Vitamin E će poboljšati cirkulaciju i djelovati kao antiokisadans. Od ostalih namirnica to su orašasti plodovi, jogurt, pšenične klice, srdele i druga sitna plava riba.
Ovo intenzivno godišnje doba ponekad zahtijeva i dodatni unos vitamina u obliku preparata vitamina i minerala kao dodataka prehrani. Od minerala, čija je prisutnost od osobite važnosti u stanjima iscrpljenosti, umora i stresa, treba posebno istaknuti magnezij. Uz to što je važan za pravilan rad srca, mišića i živčanog sustava, on potiče metabolizam aktivacijom brojnih enzima nužnih za pravilno odvijanje metaboličkih procesa. U biljkama magnezijum je vezan za hlorofil, tako da je svako voće i povrće sa zelenim listovima dobar izvor ovog minerala.
Na poboljšanje raspoloženja i smanjenje pospanosti možemo sami djelovati, tako da duže boravimo izvan zatvorenog prostora i tako izložimo tijelo dnevnoj svjetlosti. U novije vrijeme sve više se govori o utjecaju hormona melatonina, kojeg izlučuje epifiza (pinealna žlijezda), a čije je izlučivanje povezano s ciklusom svjetlo-tama. Smanjiti ćemo stvaranje hormona melatonina koji je odgovoran za našu pospanost i tromost.
Popodnevnom spavanju smo vrlo skloni, pogotovo ako se osjećamo umorno, no ono ipak uzrokuje potpuni poremećaj u normalnom ritmu spavanja (dnevno drijemanje nakon kojeg slijedi vrlo česta noćna nesanica). Kako se to ne bi dogodilo, treba izbjegavati hranu s visokim glikemijskim indeksom u sastojcima ručka kao i alkoholna pića. Također se treba držati uobičajene rutine spavanja – ići u krevet i ustajati se u isto vrijeme.
Kome se obratiti?
Pri odabiru vitaminsko-mineralnih preparata potrebno je savjetovati se sa svojim liječnikom ili farmaceutom koji će se u preporuci voditi specifičnim svojstvima svake osobe kao što su zdravstveno stanje, dob, primjena druge istovremene medikamentozne terapije i slično. Potrebno je pridržavati se uputa proizvođača i ne uzimati veće doze vitaminsko-mineralnih preparata od onih koje je proizvođač u uputi stvarno naveo.
Izvor: tefarm.ba