Kada je riječ o humoru sa aspekta islama bitno je naglasiti da su humor i šala preporučivani muslimanima kako od Poslanika, neka je mir i blagoslov na njega, tako i od drugih islamskih velikana. Šala je preporučivana samo u slučaju ako ispunjava dva uslova. Naime da bi šala bila prihvatljiva sa aspekta islama i u skladu sa preporukama plemenitog Poslanika ona mora ispunjavati dva bitna uslova:
- Istinitost
- Umjerenost
Dakle, čak i kada se šalimo obavezni smo govoriti istinu. Plemeniti Poslanik, neka je mir na njega, je rekao:
Ja se šalim ali govorim istinu! (Mehadždžetu-l-Bejda; sv. 5, 232 str.)
Šala ima svrhu poboljšanja i opuštanja atmosfere u društvu, uveseljavanje dragih ljudi ali samo ako je šala umjerena i bez nepriličnog uvredljivog govora.
Osim načina na koji se šalimo moramo biti umjereni utoliko da šala ne postane isključivi način komunikacije tako da je nemoguće razlučiti kada osoba govori istinu a kada se šali.
Prenosi se od imama Bakira neka je mir s njim da je rekao:
Zaista Bog Uzvišeni voli duhovitog čovjeka koji se uzdržava od nepriličnog govora. (Usuli Kafi; sv. 2, str. 663, hadis 3.)
Šala i humor su poželjni, znamo da su se šalili i naš Poslanik, neka je mir na njega, ali i njegovi ashabi i velikani islama što nam ukazuje na to da humor i šala nisu zabranjeni u islamu.
Ipak potrebno je skrenuti pažnju i na negativne aspekte pretjerivanja u smišljanju i zbijanju šala.
- Pretjerana šala uništava čovjekovu ličnost
Plemeniti Poslanik, mir neka je na njega je rekao:
Prekomjerno zbijanje šala upropaštava čovjekovu čast. (Amali-l-Saduk str. 223. Hadis 4.)
Razlog tome je očit, ukoliko osoba prekomjerno zbija šale sa drugima ali i na svoj račun, poštovanje drugih prema toj osobi se smanjuje te ona sama biva predmet podsmjeha.
- Zbijanje šale i drskost drugih ljudi
Osoba koja neprekidno zbija šale sa drugima dovodi sebe u nepovoljan položaj tako što ljudi bivaju drski prema onome koji druge ismijava ili zbija šale bez smisla i mjere sa drugima. Ljudi nisu uvijek u stanju da prihvate šalu te često mogu, nakon izvjesnog vremena, neku šalu shvatiti kao uvredu iako im je u početku zvučala duhovito i zabavno.
Imam Sadik, mir s njim, je rekao:
Ne zbijaj šale jer će drugi prema tebi postati drski! (Usuli Kafi; sv. 2, str. 665)
- Gruba šala je uzrok neprijateljstva
Kao što je u prethodnom dijelu ovog teksta rečeno šala se smatra benignom povredom međutim ako se šala ponovi više puta onda njena benignost isčezava i ona prerasta u uvredu. Samim time jedan od nepovoljnih učinaka šale je taj što može postati uzrok neprijateljstva.
Zapovjednik pravovjernih, neka je mir na njega, je stoga rekao:
Čuvajte se zbijanja šale jer ona izaziva mržnju, uzrokuje zlobu i ona je mala uvreda. (Usuli Kafi; sv. 2, str. 663, hadis 12.)
- Nedolična pretjerana šala odnosi svjetlost imana
Samim time što prekomjerno zbijanje šala narušava dostojanstvo to odnosi i svjetlo imana iz našeg srca i lica. Obzirom da su predmeti šala obično neke kulturne, spolne etičke vrijednosti i karakteristike ako se pretjera sa zbijanjem šala onda to postaje podsmjeh i uvreda a vjerniku nije dozvoljeno da laže niti da vrijeđa druge čak ni u šali.
- Pretjerana šala i umanjenje razuma
Onaj ko se previše šali samo da bi bio zabavan drugima, stavlja do znanja okolini da su njegove druge individualne kvalitete manje bitne ili skoro nepostojeće te samim time postaje sam predmet zbijanja šala, nemoguće ga je shvatiti ozbiljno te neizbježno dolazi da toga da se drugi prema njemu ponašaju kao prema maloumniku što na kraju vrijeđa i njegov lični integritet.
Filozofija, religija, kultura i opća životna praksa nas uče da je princip umjerenosti najvažniji za zdrav život i odnose prema sebi i prema okruženju. Stoga se zaključuje da je šala poželjna i dozvoljena samo u slučaju kada je umjerena, smislena, umjesna skladno prilici i temi u društvu te lišena laži, pretjerivanja i prikrivenih uvreda.
IZVORI:
psihoskop.ffzg.unizg.hr › 2017/03/23 › cemu-se-smijemo-i-zasto-psihologija-humora
Koraci ka samoizgradnji, Svezak 2 Muhamed Reza Mahevi Kani,
prevod: Jelešković Samed, Musić Elvir, Razić Refik;
Fondacija Mulla Sadra u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2012. str. 184 do 189