Razum i razmišljanje u Kur’anu
Razum i razmišljanje u Kur’anu

Razum i razmišljanje u Kur’anu

Autor: Nejra Krečo


Izraz koji upućuje na razum i razmišljanje u Kur'anu Časnom upotrijebljen je 49 puta. Kako Kur'an časni tretira ljudski razum? Na koji način se on obraća razumu? Koja je stvarna vrijednost i uloga razuma koju ističe i naglašava?

Istina je da na svijetu ne postoji ni jedna religija koja poput islama odaje priznanje ljudskom razumu. Islam poziva čovjeka na upotrebu i korištenje razuma i intelektualnih sposobnosti te negativno gleda na slijepo slijeđenje i oponašanje. U nekim religijama ćemo naći otvoren poziv na zanemarivanje i potiskivanje razuma i razmišljanja uz promoviranje ideje o slijepoj poslušnosti, koja bi se mogla iskazati formulom: Zatvori oči i slijedi me! Islam nas uči da ispravno ubjeđenje i vjerovanje počiva samo na jasnom i razumnom dokazu.

Islam nije vjera koja se slijedi i u kojoj se vjeruje bez ubjeđenja utemeljenog na dokazu! Stoga, mnogi učenjaci ne prihvataju i ne odobravaju izraz kao što je „naslijeđena vjera“. Svako ko vjeruje u Allaha, dž. š., istinskim imanom – mora znati zašto vjeruje! Ovo ne znači da čovjek treba tragati za nekakvim otkrićima i čudima na osnovu kojih će vjerovati i priznati Allaha Uzvišenog. Dovoljno je da čovjek vjeruje zato što zna da je Onaj Koji ga je stvorio i Koji ga održava – Allah Uzvišeni, Koji je Stvoritelj svega što postoji. Ovo vjerovanje je utemeljeno na razumu. Iman, odnosno vjerovanje i ubjeđenje, je takvo da se mora utemeljiti na čvrstom i jasnom dokazu, jer, u suprotnom, iman je podložan raznim sumnjama i pitanjima koja, na kraju, odvode čovjeka iz vjere. Iman ne prihvata ni najmanju sumnju i stoga mora biti prihvaćen sa dokazom koji je dovoljno snažan da odagna bilo kakve nesigurnosti i nejasnoće. Islam je došao sa ciljem da upotpuni čovjekov razum.

Opće je poznato da, ukoliko čovjek površno gleda na pojave, neće doći do potpune spoznaje te je dubinsko promatranje ono koje čovjeka dovodi do spoznaje zbilje. Bog je dao čovjeku nekoliko sredstava spoznaje, među njima su i čula i razum. Međutim, ukoliko su čula jedino sredstvo spoznaje, čovjek nikada neće spoznati zbilju. Naprimjer, ukoliko čovjek čulom vida i čulom sluha samo posmatra i sluša nešto, on iz toga ništa neće spoznati. To će biti samo blijede slike i nijemi tekst. Da bi spoznao bilo kakvu zbilju, da bi došao do dubokoumnijeg pogleda na pojave, čovjek mora promišljati. Mora uključiti i razum.

Dakle, da bi čovjek shvatio i spoznao, osim što se koristi čulima, mora se koristiti i razumom, mora promisliti i analizirati informacije koje je dobio koristeći se čulima.