Samo čuvenije naše džamije imale su u svojim haremima (dvorištima) šadrvane. Uz manje i jednostavnije džamije podizane su česme. Jedva da na svijetu postoji džamija, a da kraj nje ne postoji bilo kakav izvor vode: bunar, česma, šadrvan, čatrnja, potočić, rijeka, jezero, more, bazen.
Šadrvan u sebi sadrži elemente i česme i abdesthane i fontane i sebilja. Šadrvan je najljepši vodoopskrbni objekat u isalmskom graditeljskom naslijeđu. Sastoji se od bazena za vodu u kojemu ponegdje plivaju „zlatne ribice“, a najčešće metalni novčići koje narod ubacuje kao svoj prilog za održavanje dotičnog vakufa. Tu je nekoliko česama, četiri, šest, osam, deset ili više, zavisno od toga koliko šadrvan ima ravnih strana, sa kojih prolaznici i putnici piju vodu, a klanjači uzimaju abdest. Tu je lijepo izrađena čaška šadrvana, obično najljepši dio šadrvana, zatim željezna, mrežasta ograda koja štiti bazen od nekulturnih posjetilaca i, najzad, kubbe ili kupola koja to sve natkriljuje. Naravno da kubbe stoji na kamenim, a najčešće drvenim stubovima. Između stubova su katkad i klupe na kojima se starci odmaraju, a pjesnici uzdišu i pune svoje pjesničke akumulatore. Naš najljepši šadrvan je u haremu Begove džamije u Sarajevu. Lijepi su i šadrvani pred Karađoz-begovom džamijom i Koski Mehmed-pašinom u Mostaru. Oba ova šadrvana imaju po šest kamenih stubova na kojima stoji šatorasti krov od kamenih ploča.
Ni šadrvani nisu pošteđeni u proteklom ratu. Uništen je šadrvan pred Aladžom u Foči, Kizlaraginom džamijom u Mrkonjić Gradu, Esme-sultan u Jajcu, Ferhadijom u Banjaluci, Sinan-pašinom u Čajniču… Postojala su i dva, gotovo istovjetna, šadrvana u Sarajevu, jedan pred Hanikah-medresom, a drugi u haremu Kuršumli medrese. Šta je bilo s njima, Allah zna. U haremu Kuršumlije sada je dosta jednostavni, četvrtasti kameni šadrvan sa četiri česme. Sve ovo govori o našem maćehinskom odnosu prema vlastitom kulturnom naslijeđu.
Gazi Husrev-begov šadrvan ima oblik dvanaesterokuta što znači da ima i 12 česama. Klesan je 1893. godine od bijelog mermera sa otoka Brača. Najljepši dio šadrvana je mermerna čaška, u dva nivoa, iz koje se danonoćno preljeva voda i uz žubor pada u bazen. Sve ovo natkriljuje olovno kubbe koje stoji na osam drvenih stubova. Na mjestu današnjeg, nekada je postojao mnogo stariji šadrvan i ne znamo tačno kako je izgledao.
Najljepši šadrvan na svijetu je onaj pred Al-Hambrom (Crveni dvor) u Granadi, u Španiji. Potiče iz vremena kad su Španijom gospodarili muslimani. Šadrvan se sastoji od 12 crnih mermernih lavova koji nose veliku alabasternu školjku vodoskoka. Voda neprekidno ističe kroz usta crnih lavova. Po ovom šadrvanu lokalitet je dobio ima Lavlje dvorište i jedno je od najposjećenijih mjesta na našoj planeti.
Što za jedan grad, jedno mjesto znači šadrvan znaju putnici-namjernici, putopisci, žedni, musallije (klanjači), radoznali, zaljubljeni…
Izvor: Kevser, islamski list za djecu, br. 24-25, Ilmijja Bosne i Hercegovine, Sarajevo, januar-februar 1997, str. 12-13.