Savjeti mudrih ljudi

---

Pričaju, kako je perzijski glasoviti i znameniti car Noširevani Adil[1] pozvao velike učenjake i najviše književnike, sve što ih je imao u svojoj prostranoj i ogromnoj carevini. Kada su se svi sabrali u prijestonici, onda im car zapovijedi, da svi između sebe izaberu najbolja i najučenija dvadeset i tri mudraca, pa da mu svaki kaže po nekoliko najvažnijih savjeta, koji će vrijediti za svakoga i na ovom i na onom svijetu.

Tako po carskoj zapovijedi izaberu najbolja dvadeset i tri mudraca, te svi po redu jedan po jedan iziđu pred cara i svaki mu kaže, kako je koji znao, po nekoliko savjeta, koje je car zlatnim slovima u posebnu knjigu upisao pod naslovom: „Nasihatul hućema“, što znači „mudri savjet“, te ih car među najdragocjenije stvari ostavi. Pričaju još i danas da se svi istočni narodi po tim savjetima vladaju.

U prijevodu glase ti savjeti kao što slijedi:

I savjet

Prije svega treba čovjek da znade: što je – odaklen je – i kuda će, pa prema tome da se vlada i postupa. Nemojte svoga života u neznanju i gluposti provoditi. Vazda tražite i nastojte da naučite pa makar to bilo i na onoj strani svijeta. Od znanja i nauke nek’ vam nema milije i draže stvari. Nemojte onaj svijet prodati za ovaj. Sigurajte sebi brašljenicu za onoga svijeta, jer dok zovnu, mora se tamo polaziti. Što ne treba da se govori, nemojte ni govoriti, a tuđe sramote nemojte nikada otkrivati.

II savjet

Mudre savjete nisko ne držite; u poslu ne hitite; uzalud vrijeme ne gubite. Ko je za šta, onaj mu posao i podajte. Što bi moglo štetu donijeti, onoga se klonite. U početku gledajte na svršetak; s pametnim se ljudima dogovarajte. Što je oprobano, ne treba više probati. Riječi starih ljudi visoko držite, a što vam nije poznato, ne stidite se drugoga upitati.

III savjet

Pravedni i pobožni vazda budite. Ni od šale nemojte nikoga vrijeđati. Svoje zdravlje dobro čuvajte. Da je štednja temelj bogatstvu, nikad s uma ne smećite. Da stečete ovog svijeta lijepo ime, vazda nastojte. Ničijoj se muci nikad ne radujte. Mrtve vazda dobrim djelom spominjite. Što se prolije i razbije, ne treba žaliti.

IV savjet

Od zlih ljudi ovog svijeta uzimajte primjer. Treba jasno znati šta je to vrijeme, koristi, škoda, pa se prama tome vladati. Gdje se treba ljubazno vladati, ne treba osoran biti. Prama prijatelju i neprijatelju lijepo se ponašajte. U svako doba prema jorganu noge pružajte.

V savjet

Što vam u pamet ne može stati, u ono se ne pačajte. Svaki posao s mjerom radite. Nikad ni u čem ne prelazite granica. Što nijeste svojom rukom metnuli, u ono ne dirajte. Dar, ljubav i lijepu riječ ni od koga ne žalite. Jezik, ruku i značaj uvijek dobro čuvajte. Zlih ljudi i rđava posla vazda se klonite i u kraj bježite; nemojte s njima boraviti.

VI savjet

Hrsuze, hajduke, razbojnike ne potpomažite, niti ih ikad branite. Rđavih se susjeda čuvajte. Bez druga na put ne idite. Oko u tuđe pismo, ruku u tuđu kesu nikad ne zabadajte. Sa sumnjivim društvom u posao ne ulazite. U tuđoj bašči nikad ništa ne gradite, a za ono što možete sobom uraditi, nikada drugoga ne upotrebljujte.

VII savjet

U ilovaču i u mrtvicu zemlju sjemena ne bacajte. Sa glupim i neukim nipošto se ne družite. Od onoga, koji je poslije stekao i čovjek se učinio, u zajam ne uzimajte, niti ga što molite. Od nitkovića se nemojte ženiti, niti udavati. Sa neznatnim slugama i sa svjetskim robovima ne sjedajte. Ko se Boga ne boji, od njega se bojte i od njega bježite.

VIII savjet

Da očuvate obraz i svoju čast, nikad novaca ne treba žaliti. Glupa, pjana i benasta nemojte svjetovati, već onoga koji će lijep savjet vazda za dobro uzeti. Kad jedete i pijete, nemojte se sakrivati. Ničije dobro nemojte uočiti. Prema mlađem i nejaku budite milostivi.

IX savjet

Sa gladnim ljudima nemojte hljeba jesti, a od gladnika nemojte hljeba žaliti. Za drugijem nemojte nikada zboriti. Nepoznatu ženu nemojte u kuću upuštati. Radi zvanične časti nemojte od oholosti u nebo glavu dizati i od ženske prijevare nemojte slobodni biti.

X savjet

Tuđi amanet čuvajte bolje nego svoju najdragocjeniju stvar. U tuđoj kući nemojte ćehaja[2] bivati. Ugursuza, nitkovića i bezobrazna nemojte u kuću primati. Među ženu i muža nemojte ulaziti. Današnji posao nemojte za sutra ostavljati.

XI savjet

Oholih se osoba klonite i od njih bježite. Sa velikim se ljudima ne nosite; sa bogatašima se ne nadmećite. Nikome živu zuluma ne činite. Sirote, djecu i bolesnike dobro pazite, a dužnike nikad ne pretjeravajte. 

XII savjet

U svako doba svoga gosta lijepo primite i počastite. Za tuđim dobrom nikad pohlepni ne budite. Oca, mater i učitelja dobro pazite i podložni im budite. Svoju rodbinu često obilazite. Što obećate, bez oklijevanja ispunite. Nezvani na gozbu nikome ne idite, a bližnjem, koliko možete, vazda pomozite.

XIII savjet

Ko je najčuveniji, najviše mu čast uzdržite i najvišim ga čovjekom smatrajte. Ko se nauke stidi, u ljudski ga rod ne ubrajajte. Da se sačuva tijelo, jezik čuvajte, a da spasete dušu, pravde se držite. Što nije korisno, toga nikad ne radite i ne poslujte.

XIV savjet

Što se ne pristoji, toga ne zboriti. Što nije za slušanje, za tijem uho ne okrećite. Sultana, vladara, nikada ne kudite. Ko ne sluša ljudi, s njime ne općite, a što jezikom zborite, to djelom dokazujte.              

XV savjet

Dobre i valjane ljude posjećivajte, a pobožne često viđajte. Ni od kog lijepa savjeta ne odbijajte. Svojih roditelja oporuku izvršavajte. Za naukom vazda težite. Bez razloga i temelja nikad ništa niti radite, niti zborite.

XVI savjet

Na svačiju se riječ ne oslanjajte, a od svakoga lijepu primajte. Ne kunite se ni za pravo ni za krivo. Onaj svijet od ovoga bolje milujte. Ni u čiju kesu ruku ne pružajte. U mladosti se za starost brinite, a što vam treba, na vrijeme prigotovite.

XVII savjet

Današnji posao za sutra, a ljetni za zimu nikad ne ostavljajte. Dok pravi liječnik ne rekne, ni po čijem se savjetu ne liječite. Osim Boga za buduće nikom ne vjerujte.

XVIII savjet

Darežljivost uzmite u običaj, pa od siromaha kore hljeba ne žalite. Od tvrdica i škrtica u kraj bježite. Sa neukim se ne družite. Od veledušnih ljudi pri muci pomoć tražite. Ni u čemu zavidni ne budite. Lijepo djelo ni od koga ne zažalite. U koliko vam je moguće, svakomu na ruku idite. Za pogrešku svoga prijatelja lijepim načinom opomenite.

XIX savjet

Svoju djecu i unučad, kako vrijeme iziskuje, svemu naučite. Prijatelju i neprijatelju za svoju tajnu ne kazujte. Gdje se tajna ne drži, tamo uho ne pružajte.

XX savjet

Pred velikim ljudima što govorite, dobro pazite. Umjereno se ponašajte, nikad se pred njima ni izdižite.

XXI savjet

Starog prijatelja ne zaboravljajte, a novog na oprezi držite. Neprijatelj ako vam postane kad prijatelj, opet ga se čuvajte. U zgodi i nezgodi nikad se ne zanesite. Od starog dušmanina emin ne budite.

XXII savjet

U najvišoj slobodi najbolje se čuvajte, a u najvišoj muci najstrpljiviji budite. Kad nemate, nadajte se da ćete imati, a kada imate, znajte da može i nestati. Nikad nemojte nade gubiti. Sa prvim poznanstvom nemojte svakome vjerovati.

XXIII savjet

Svoj tovar nikad nemojte drugome pritovarivati. Od koga vam nema nikakve koristi, nemojte s njime drugovati. Ko je ružne ćudi i naravi, nemojte se s njime sastajati. Pravdu i istinu od zemlje i nebesa višu držite. Što nije vama drago, drugome ne činite. Radi grijeha se kajati a Bogu se moliti da je to najviša mudrost, dobro znajte i sa svoga uma to nikad ne smećite.

 

Izvor: M. Kapetanović Ljubušak, Istočno blago II, Svjetlost, Sarajevo, 1987., str. 24-29.