Britanski matematičar Alan Turing, koji se smatra ocem modernih računala, prvi je predstavio ideju o suncokretima i Fibonaccijevom nizu.
Fibonaccijev niz je niz brojeva od kojih je svaki zbroj prethodna dva broja: 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34… i tako u beskonačnost. Prvi ga je napisao talijanski matematičar Leonardo Pisano, poznatiji kao Fibonacci, 1202. godine. Omjer između brojeva niza približava se tzv. Zlatnom rezu (1.618034).
Iako ćete možda pomisliti da je to samo običan niz brojeva, njega možemo pronaći često u prirodi, a jedan od najljepših primjera je suncokret.
Suncokret je najveća i jedna od omiljenijih biljaka iz porodice glavočika i roda (Helianthus), popularna u mnogim kulturama.
Gledajući sjeme unutar suncokreta, ono savršeno slijedi Fibonaccijev niz. Spirale koje se vide u središtu su generirane od ovog niza, a krivulje se odmotavaju u suprotnim smjerovima.
Alan Turing prvi je predstavio ideju o suncokretima i Fibonaccijevom nizu, te predložio da bismo mogli proučavanjem suncokreta bolje razumijeti kako biljke rastu.
Njegova ideja stavljena je na kušnju 60 godina kasnije, a projekt koji ju je testirao započeo je početkom 2012. godine.
Rezultati su potvrdili, na uzorku od 557 proučavanih cvjetova suncokreta, da 8/10 cvjetova savršeno slijedi Fibonaccijev niz!
Izvor: cudaprirode.com