Tikva
Tikva

Tikva


I učinismo da iznad njega izraste vriježa jedne tikve. (Kur'an, XXXVII:146.)

U Kur'anu se tikva spominje u pripovijesti o poslaniku Junusu, a.s.                                                    

Pažnju na nju skreće i poslanik Muhammed, a.s., sljedećim hadisom:

Jedite tikvu, jer ona uistinu jača intelekt. (Muslim)

Znameniti islamski učenjak 15. stoljeća Es-Sujuti kaže i to da tikva pomaže protiv kašlja i groznice. Stoga, upoznajmo ovu visokovrijednu namirnicu koja se u posljednje vrijeme, osim u ishrani, sve češće koristi i kao višenamjenski lijek.   

Tikva ili bundeva (lat. Cucurbita pepo) je jednogodišnja biljka puzavica za koju se pretpostavlja da potiče iz Južne Amerike. Danas se uzgaja širom svijeta.

Stablo tikve je poleglo, uglasto, sa rašljikama, pokriveno oštrim dlakama. Može biti dugačko i 10 m, a debljine oko 10 mm. Listovi su veliki, petorežnjeviti, obrasli oštrim dlakama. Cvjetovi su krupni, jednopolni, žuti. Plod je velika bobica, loptastog ili cilindričnog oblika, žute, bijele, zelene ili narančaste boje.

Energetska i nutritivna vrijednost

Žućkasto-narančasto meso tikve sadrži niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka. Pored manjih količina bjelančevina, ugljikohidrata i masti, tu je niz vitamina (karotina ili provitamina A, vitamina C, E i K i vitamina B grupe – B1, B2, B6, zatim niacina, folne kiseline i dr.), kao i mineralnih sastojaka (kalija, fosfora, kalcija, željeza). Tu su i pektini, celuloza i druga biljna vlakna.

Sjemenke tikve imaju neuporedivo veću hranjivu vrijednost od mesnatog dijela, a čine oko 10% težine ploda. Bogate su mastima (45%), bjelančevinama (oko 25%) i ugljikohidratima (oko 18%). Znatno su bogatije i vitaminima i mineralima, posebno željezom, fosforom, kalijem i kalcijem. Sadrže i niz drugih korisnih sastojaka, od celuloze i pektina do fitosterina, fitina i salicilne kiseline.

Energetska vrijednost tikve je mala; iznosi oko 111 kJ, odnosno 26 kcal na 100 grama. Zbog niske kalorijske vrijednosti vrlo je pogodna za dijetalnu prehranu pretilih osoba, dijabetičara, kao i osoba s oboljenjima želuca i tankog crijeva (zbog lake probavljivosti).

Energetska vrijednost sjemenki dvadesetak puta je veća od energetske vrijednosti mesnatog dijela tikve.

Ljekovitost

Ljekovita svojstva tikve poznata su još od davnina. Tikva je idealna namirnica za osobe s bolesnim želucem i crijevima. Djelotvorna je protiv opstipacije. Izvrstan je diuretik i preporučuje se osobama s reumatskim tegobama, gihtom, upalom mokraćnih puteva, bubrega i žuči. Efikasno smanjuje holesterol u krvi. Štiti zdravlje očiju. Kao bogat izvor beta karotena, tikva štiti organizam od utjecaja slobodnih radikala, jača imunitet i sprječava razvoj malignih tumora. Sok iscijeđen iz mesnatog dijela tikve lijek je kod psorijaze, zatim kod upalnih procesa u tankom crijevu, kod nekih hroničnih oboljenja bubrega i krvavog proljeva.

Tikva se uzgaja i zbog sjemenki koje djeluju umirujuće, antistresno, antioksidativno, a uz to snižavaju holesterol i poboljšavaju pamćenje. Osušene i oljuštene sjemenke pomažu kod svih problema s mokrenjem uzrokovanih povećanjem prostate.

Od sjemenki se pravi bučino ulje – jedno od najhranjivijih vrsta ulja. Ovo ulje dobar je diuretik, poboljšava kvalitetu spermija i zdravlje kože, jača imunitet, sprječava dijabetičku nefropatiju i uravnotežuje hormone. Ulje iz sjemenki ima povoljan učinak u liječenju upalnih procesa prostate koje mogu voditi nastanaku i razvoju kancerogenih promjena.

Upotreba

Zbog svojih hranjivih i ljekovitih svojstava tikva bi trebala biti nezaobilazna namirnica na našim trpezama. Od tikve se mogu spremati i slana i slatka jela, sokovi i ljekoviti pripravci. Mesnati dio tikve se može koristiti kuhan, pečen ili za cijeđenje svježeg soka. Sjemenke tikve mogu se jesti sušene ili pržene. Čak i cvjetovi tikve su hranjivi i mogu se puniti raznim dodacima, pržiti ili pohovati. Ne treba zanemariti ni dobrobiti svakodnevnog korištenja bučinog ulja.

Ovom prilikom vam donosimo par ideja kako svoj jelovnik obogatiti ovom visokovrijednom namirnicom.

Krem supa od tikve

Potrebni sastojci:

1 kg tikve, 2 glavice crnog luka, 3-4 čehna bijelog luka, 2 paradajza, 50 g maslaca, 2 supene kašike pavlake, 1 l goveđe supe, začini (so, biber, crvena paprika) i peršun.

 Priprema:

 Meso tikve izrežite na kockice. Ispržite luk, dodajte tikvu i dinstajte. Dodajte oguljen, isjeckan paradajz, nasjeckan bijeli luk i začine. Zalijte supom i kuhajte. Kada omekša, sve sastojke usitnite mikserom, prokuhajte i začinite prema ukusu. Gotovu supu ukrasite sjeckanim peršunom.

Pečena tikva

 Tikvu razrezati  na pola i izdubiti sredinu. Podijeliti je na kriške i poredati u tepsiju. Rernu zagrijati na 250 stepeni i staviti da se peče. Tikva je gotova kada dobije malo boje i kada kašika lagano propada kroz meso tikve. 

Sok

Svježe cijeđen sok od tikve sadrži obilje ljekovitih svojstava. Možete ga pripremati i u kombinaciji sa nekim drugim vrstama voća po vlastitom ukusu.