Premda još ima vrtlara i ljubitelja sobnih biljaka koji pomalo skeptično gledaju na hidrokulturu, držanje biljaka bez zemlje ustalilo se već odavno, usprkos nešto većim troškovima. Još sredinom prošlog stoljeća provedeni su prvi pokušaji uzgajanja biljaka u hidrokulturi. Osnovna ideja je zapravo veoma jednostavna: biljci su za rast i cvjetanje potrebni svjetlost, zrak, voda, toplina i hranljive tvari. Zernljani supstrat nije neophodan, ako korijeni mogu uzimati hranljive sastojke za rast iz otopine hranljivih tvari. Male kuglice od posebno očišćene, mogenizirane, prosušene, pečene gline, kojima je napunjen najveći broj posuda za hidrokulturu, prvenstveno služe za to da biljci pruže stabilan oslonac.
-Osnove hidrokulture:
Svi hidrokulturni sistemi zasnivaju se na istom principu. Biljka raste u posudi za uzgajanje napunjenoj glinenim kuglicama, u koju je postavljen uređaj za mjerenje razine vode. Posuda za uzgajanje nalazi se u posudi za biljke, točnije, u hidrofonu s tekućom hranjivom otopinom. Glina se može nabaviti u veličinama granula od 2 do 16 mm. Ona se u kemijskom smislu ponaša neutralno i sadrži brojne pore, ispunjene zrakom, koje jamče dobar dovod zraka i vode. Posuda za uzgajanje napravljena je od umjetnog materijala, a sa strane i na dnu ima proreze, kako bi do korijenja dospjelo dovoljno kisika i hranjive otopine. Za posudu za biljke pogodni su različiti materijali. Posude bi svakako trebale ispunjavati sljedeće zahtjeve:
apsolutna nepropustljivost, stabilnost, lakoća rukovanja i 1jepota. Najčešće se upotrebljavaju posude za biljke od umjetnog materijala, iako se u prodaji mogu naći i posude od keramike (između ostalog male posude), metala (samo sa slojem umjetnog materijala, inače se u određenim okolnostima u hranljivu otopinu mogu prenijeti sastojci koji mogu naškoditi biljci) ili od drveta (s dijelom umjetnog materijala ili slojem fobje). Uređaj koji pokazuje stanje vode sastoji se od plastične cjevčice s ugrađenim plovkom. Na skab se vidi aktualno stanje hranljive otopine u posudi za sađenje: minimum (0), optimalna količina (1), maksimum (2) .
-Previlna opskrba vodom:
Velika prednost hidrokulture je jednostavnije zalijevanje. Konačno, biljke stoje u posudi sa zalihama vode, te se ne moraju zalijevati tako često kao u agrokulturi; to je posebno korisno za vrijeme duže odsutnosti. Uređaj koja pokazuje stanje vode pruža točne podatke o potrebi za vodom, te su greške prilikom zalijevanja iskbučene na duže vrijeme. Najbolje je sačekati sa zalijevanjem sve dok uređaj za stanje vode ne bude na odjeljku “minimum”. To ne znači da su voda i hranjiva otopina u potpunosti potrošene; u pravilu u posudi za biljke preostalo je još 1 do 2 cm hranjive otopine. I u ovom slučaju, moglo bi pričekati sa zalijevanjem slijedeća 2-3 dana. Onda napunite posudu za biljke mlakom vodom, dok mjerač razine vode ne bude na odjeljku “optimum”. Do odjeljka “maksimum” treba puniti posudu za hidrokulturu samo u posebnim slučajevima, naprimjer, ukoliko planirate dužu odsutnost. Ako redovito punite posudu do maksimalne količine, raste opasnost od oštećenja korijenja uslijed nedostatka kisika. Premda je zabjevanje biljaka u posudama za hidrokulturu vrlo jednostavno, mogu se javiti problemi, ako biljni korijeni ili kuglice gline zamagle mjerač razine vode: biljka se redovito zalijeva, a mjerač ostaje na odjeljku “minimum”. Ako posumnjate da se to dogodilo, pažljivo izvadite posudu za cvijeće za uzgajanje iz posude za biljke i provjerite mjerač razine vode.
-Gnojidba u hidrokulturi:
Gnojiva za cvijeće koja se najviše koriste nisu pogodna za hidrokuturu zbog svog sastava. Prvo, često sadrže premalo bioelemenata, drugo, njihovom upotrebom porasla bi opasnost od prevelikog doziranja. Konačno, zemlja za cvijeće djeluje kao tampon za hranjive tvari, i može spriječiti oštećenja izazvana solju. Visok postotak soli u hranjivoj otopini u posudi za hidrokulturu oštećuje biljku mnogo brže. U specijaliziranim cvjećarnicama nudi se veliki izbor tekućih ili mineralnih hidrognojiva, koja su po sastavu i načinu djelovanja posebno izrađena za ovakav oblik uzgajanja. Ovisno o preporuci na pakiranju, gnoji se svakih četiri do osam tjedana. Posebno su praktična takozvana gnojiva koja sadrže ione s visokom sposobnošću vezivanja. Voda iz vodovoda sadrži, između ostalog, u manjim količinama kalcij (Ca) i klor (Cl). Pošto su ove čestice naelektrizirane, nazivaju se ionima. Gnojiva s ionima, koji imaju sposobnost vezivanja, sastoje se od malih umjetnih kuglica smole koje su napunjene ionima hranljivih tvari. Kad se ovo gnojivo stavi u hranljivu otopinu, ioni hranbivih tvari razmjenjuju se s ionima iz vode, i tako postaju dostupni biljci. Za ovakvo Gnojidba posebno je pogodna “tvrda” voda iz vodovoda, jer posjeduje odgovarajuće ione za razmjenu. Velika prednost ovog postupka je ta što se ioni hranljivih tvari postupno ispuštaju u hranljivu otopinu. Jedna doza gnojiva dovoljna je za četiri do šest mjeseci, a na točnom doziranju praktično je isključena prekomjerna gnojidba. Umjetne kuglice od smole mogu se davati u obliku tableta ili u obliku praška. Kod dovoljno velikih posuda za hidrokulturu možete stavljati „Lewatit” u takozvanu bateriju za hranjive tvari. Baterija se jednostavno položi u već pripremljeno udubljenje na dnu posude za uzgajanje.
U početku je bilo problema kad je „Lewatit” dolazio u vezu s mekom vodom za zabjevanje. Nedostajalo je kalcijevih iona za razmjenu, te je u otopinu dospijevalo nedovoljno hranbivih tvari. S pojavom gnojiva „Lewatit HD 5 Plus” problem je riješen: ono sadrži ione koji imaju sposobnost vezivanja, a prilagođeno je različitom stupnju tvrdoće vode, što znači da je prilagođeno i mekoj vodi.
-Njega biljaka u hidrokulturi:
Biljke u hidrokulturi svakako zahtijevaju od svog okruženja isto što i biljke koje rastu u zemlji za cvijeće. Ipak, treba obratiti pažnju na pojedine karakteristike:
-Mijenjanje hranjive otopine:
Budući da zbog korištenja tekućih gnojiva za hidrokulturu može doći do porasta količine soli, u onoj mjeri koja je štetna za biljke, hranjiva otopina se dva do tri puta godišnje potpuno mijenja. Tom prilikom se temeljito očisti biljni supstrat i posuda. Prilikom korištenja gnojiva koja sadrže ione za razmjenu, ne može doći do štetnog nagomilavanja soli. U tom slučaju hranljiva otopina mijenja se tek onda kad je zagađena biljnim ostacima. lzvadite posudu za uzgajanje cvijeća iz i izvucite mjerač razine vode, kako bi ih očistili. Onda pet minuta ispirite posudu za cvijeće i glinu pod toplom vodom. Očistite i posudu za biljke, kao i mjerač razine vode. Iskoristite priliku i prekontrolirate je li pravilno funkcionira. Potom sve vratite na svoje mjesto, a posudu za biljke napunite svježom vodom ili novom hranljivom otopinom.
-Podrezivanje bljke:
Kod biljaka u hidrokulturi vodite računa o tome da potpuno odstranite odumrle listove i cvjetove. Ukoliko dospiju u hranIjivu otopinu, lako mogu izazvati truljenje. Temperatura vode vrrlo često niska temperatura hranjive otopine uzrokuje problem biljkama u hidrokulturi. Optimalna temperatura vode je oko 20° C. Ukoliko posuda za biljke stoji na kamenoj prozorskoj polici, ispod koje nema ugrađenog tijela za grijanje, temperatura hranjive otopine se brzo spusti na kritično područje, u hladnom razdoblju godine. U ovom slučaju, stavite posudu za biljke na komad stiropora ili na malu drvenu ploču. Preporučljivo je u plitku cvjetnu posudu položiti električni podni kabel za grijanje (može se pronaći u specijaliziranim prodavaonicama), pa posudu za hidrokulturu stavite na ovu podlogu za grijanje.
-Zaštita biljke:
Štetočine koje se prvenstveno pojavljuju su – tripsevi, različite vrste ušiju i crveni pauk. S gljivičnim i bakterijskim oboljenjima, naprotiv, nema problema. Ukoliko koristite posudu za biljke od stakla ili pleksiglasa, u hranljivoj otopini mogu se pojaviti alge. U tom slučaju treba promijeniti hranljivu otopinu i staviti u posudu za biljke još jednu dodatnu posudu, koja ne propušta svjetlost.
-Presađivanje:
Iako ste prilikom kupnje odabrati dovoljno veliku posudu za uzgajanje, s vremenom će biljkama u hidrokutturi biti potreban veći prostor za korijenje. Presadite biljku kad je u posudi za uzgajanje formirala toliko korijenja da je ostalo samo još malo mjesta za kuglice od gline. Upotrijebite dovoljno veliku posudu za uzgajanje cvijeća, kako ne bi morati često presađivati biljku. Novu glinu treba navlažiti prije presađivanja. Postoji mogućnost stavljanja već korištene gline. Ona nikako ne smije sadržavati uzročnike bolesti, i prije stavljanja u posudu za cvijeće trebato bi je dobro isprati. Prvo, napunite posudu za uzgajanje cvijeća tankim stojem gline. Potom, rasporedite korijenje po tom sloju gline; predugo korijenje možete skratiti škarama. Ispravite biljku tako da stoji na istoj dubini kao u staroj posudi za cvijeće, i pažljivo ispunite posudu glinom. Kako bi se glina dobro slegla oko korijenja, posudu za cvijeće treba dva do tri puta lagano udariti o neku podlogu.
-Razmnožavanje:
Postoji, naravno, i mogućnost da biljke, koje ste samostalno razmnožili, stavite u posude za hidrokutturu. Važno je da se na korijenju ne uhvati zemlja, koja bi mogla dospjeti u hranljivu otopinu. Najbolje je uzeti mlade biljke koje su u čaši s vodom formirale korijenje pa ih posaditi onako kako je već opisano. Svaka bolja cvjećarnica prodaje “flance” i još će Vam dostaviti cvijeće na kućni prag. Budući da ste ih posadili, mlade biljke treba zaštititi, dva do tri tjedna, plastičnom folijom od pretjeranog isparavanja, i držati ih na toplom i svijetlom mjestu, koje nije direktno iztoženo suncu.
-Prebacivanje biljaka:
Za prebacivanje iz agrokulture u hidrokulturu pogodne su, prije svega, mlade i zdrave sobne biljke, koje snažno rastu. Pošto biljke u hranljivoj otopini moraju formirati druge korijene (“vodene korijene”), prebacivanje ne teče uvijek glatko. U prijetaznoj fazi biljka je osjetljiva kao sadnica bez formiranog korijena. Najbolje je postupiti na slijedeći način:
- Dan prije prebacivanja biljku temeljito navlažite.
- Biljku izvadite iz posude za cvijeće i uklonite s nje slobodne grudice zemlje.
- Korijenov busen isperite toplom vodom, sve dok se ne odstrani zemlja s korijenja
- Trule, oštećene ili preduge korijene odsijecite škarama ili nožem.
- Biljku stavite u posudu za hidrokulturu, kao što je već objašnjeno.
- Posudu za biljke ispunite mlakom vodom bez hranljivih tvari (mjerač razine vode: “optimum”)
Izvor: http://www.svijetokonas.net/uzgoj-biljaka-u-vodi-hidrokultura/