Autor: Borislav Ostojić
Još je Hipokrat, otac medicine, prije gotovo dvadeset i pet stoljeća, upozoravao da vremenske prilike utječu na ljudsko zdravlje. Naglašavao je da se kod nagle promjene vremena te promjene godišnjih doba moraju posebno čuvati kronični bolesnici.
I običan puk odavno zna da se po sunčanom i vedrom vremenu čovjek bolje osjeća, a da je za kiše natmuren, «naoblačen», kao što je i nebo prekriveno oblacima.
Danas je, širom svijeta, sve popularnija biometeorologija, grana meteorologije koja se bavi vezama i odnosima između vremenskih prilika i ljudskoga zdravlja.
Tako dnevne novine i televizijske kuće, pored redovnih vremenskih prognoza, sve češće objavljuju i bioprognoze – kako bi svoje čitatelje ili slušatelje upozorile na moguće posljedice vremenskih prilika na zdravlje ljudi, posebno s teškim i kroničnim bolestima.
Opasno kolebanje vremena
U pravilu, nagla, aritmička kolebanja vremena, u granicama jednog do dva dana, ugrožavaju najslabije dijelove ljudskog organizma.
Što je najopasnije za ljudsko zdravlje u kolebanju vremenskih prilika?
Nagla promjena temperature i vlažnosti zraka te atmosferski tlak – najizravnije utječu na ljudsko zdravlje, ne samo bolesnih, već i zdravih osoba. Razumljivo, na jačem su «udaru» bolesnici jer imaju više slabih točaka, smanjen im je imunitet i otpornost organizma.
Odavno je poznato da, primjerice, hladnoća, praćena jakim vjetrom i znatnim (15 – 20 milimetara živina stupca) porastom atmosferskog tlaka, izaziva spazam, grč krvnih žila te krize povišenog krvnog tlaka, infarkt srca i moždane udare.
Međutim, zanimljivo je istaknuti da ni iznenadno zatopljenje u razdoblju hladnih dana nimalo ne olakšava stanje navedenih bolesnika. Naprotiv, zbog povišene temperature zraka – broj poziva hitne pomoći prosječno se povećava za oko 30 postotaka.
Pouzdano se zna, pokazala su to dugogodišnja istraživanja, da upad toplog vlažnog zraka u neko područje u vrijeme zime – negativno utječe na osobe s kroničnim oboljenjima organa za disanje i niskim krvnim tlakom. Takvi bolesnici jednako reagiraju i u vrijeme ljeta, kada je toplo i zagušljivo vrijeme. Njima zasićenost arterijske krvi kisikom može pasti sa 96 na 94 posto, što izravno utječe na zdravlje.
Istraživanjem, praćenjem i kontrolom vremenskih prilika i zdravlja ljudi, utvrđeno je da čak i male oscilacije, odnosno promjene vremena kao, primjerice, pad ili porast temperature zraka za 3 – 7 stupnjeva, vlažnost zraka u granicama 10 – 15 postotaka i atmosferski tlak za najviše 5 – 10 milimetara živinog stupca izravno utječu na zdravstveno stanje određenih ljudi. Dakako, i na male razlike u promjeni vremena reagiraju uglavnom kronični bolesnici.
Općenito, na iznenadne promjene vremena ponajviše reagiraju kronični bolesnici, starije osobe, djeca i svi oni kojima je pao imunitet. Zdravstvene tegobe redovito se manifestiraju u vrijeme smjene godišnjih doba.
Medicinski djelatnici odavno prate vezu između vremenskih prilika i bolesti. Zbog odavno utvrđene činjenice da vrijeme utječe na ljudsko zdravlje, liječnici često, iz preventivnih razloga, upozoravaju na moguće zdravstvene probleme kod određene vremenske prognoze. Čak se i liječenje podešava prema vremenskim prilikama. Tako se u vrijeme puhanja fena, toplog alpskog vjetra, u Švicarskoj izbjegava obavljati teže i odgodive kirurške zahvate, i zbog liječnika, i zbog pacijenata. Zbog lošeg vremena ni zdravi kirurzi nisu u punoj snazi, a tada i bolesnici teže podnose operaciju i duže se vraćaju iz stanja šoka.
U vrijeme loših biometeoroloških prognoza, određenim osobama preporučuje se odgađanje putovanja, naročito vlastitim osobnim vozilom, izlazak iz domova, posebno ako su klimatizirani, i izbjegavanje većih napora.
«Ptičice» i «kišne gliste»
Unatoč činjenici da većina osoba istog zdravstvenog stanja u istim vremenskim uvjetima reagira podjednako, ipak ima iznimaka.
Pravilo je da se većina ljudi osjeća ugodno za umjereno toplog, sunčanog i vjetrovitog dana, a za vrijeme kiše i njima je «kišovito». Međutim, ima ljudi koji se u vrijeme kiše i južnog, vlažnog vremena osjećaju izvrsno, baš kao i gliste kojima takvo vrijeme odgovara. Ti ljudi, nazovimo ih «kišne gliste», rijetko imaju smetnje, iako imaju određene zdravstvene tegobe, za kišnog vremena. Ali, kada zapuše vjetar sjeverac, oni bježe u okrilje doma. Zrak im je previše suh i ne odgovara im, iako «ptičice», oni ljudi koji se izvrsno osjećaju za suha, sunčana i vjetrovita vremena, vole takvo vrijeme.
Trebamo, svakako, spomenuti i onu kategoriju ljudi koji se odlično osjećaju za svakog vremena. Njihov organizam dobro je podešen za sve vremenske prilike. U pravilu, zdrav čovjek manje primjećuje promjenu vremena, osim ako nije nagla i s ekstremnim pokazateljima. Čim čovjek počne osjećati promjenu vremena, a do jučer je na promjene vremenskih prilika bio neosjetljiv, znak je pada imuniteta, nagriženosti zdravlja i pojave neke bolesti. Osjećanjem promjene vremena organizam javlja, zvoni na uzbunu na koju se čovjek ne smije oglušiti.
Biometeorologija – novost u suvremenoj medicini
Biometeorologija sadrži elemente meteorologije i medicine. Biometeorološka prognoza upozorava na vremenske prilike koje mogu izravno utjecati na zdravlje ljudi, posebno dajući upute za kronične bolesnike i određene kategorije ljudi, s obzirom na njihovu dob i zdravstveno stanje.
Biometeorologija je nov pravac u znanstvenoj i praktičnoj medicini. Principi medicinske interpretacije vremenske prognoze, stvoreni krajem prošlog stoljeća, neprestano se usavršavaju širom svijeta.
Primjerice, u Moskvi – medicinsku interpretaciju vremenske prognoze svakodnevno dobivaju sve zdravstvene ustanove, bolnice, sanatoriji i hitna pomoć.
Nažalost, biometeorologija nije naša svakodnevica. Ipak, tu i tamo mogu se sresti biometeorološki podaci koji nas vežu s naprednim svijetom i suvremenom medicinom i meteorologijom.
Danas se biometeorološka prognoza može naći samo u prestižnim novinama, što čitatelji jamačno znaju cijeniti.
Izvor: www.zzjzpgz.hr/nzl/27/bio.htm