Autor: Amina E. Nouri
A oni koji vjeruju i čine dobra djela – oni su, zbilja, najbolja stvorenja; njih nagrada u Gospodara njihova čeka: edenski vrtovi kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno i zauvijek boraviti. Allah će biti njima zadovoljan, a i oni će biti Njime zadovoljni. To će biti za onoga koji se bude bojao Gospodara svoga. (Kur'an, XCVIII:7-8)
Osjećaj zadovoljstva je potreba koju je Uzvišeni Stvoritelj usadio u čovjekovu prirodu kako bi tim putem čovjek dostigao svoje savršenstvo. Za ovim osjećajem čovjek, svjesno ili nesvjesno, svakodnevno traga kroz različite aspekte svoga života. Da ne postoje zadovoljstva koja prate poslove, čovjek ne bi mogao podnijeti sve nedaće i teškoće koje život sa sobom nosi. Osjećaj zadovoljstva donosi smiraj čovjekovoj duši, pa stoga možemo reći da je zadovoljan čovjek sretan čovjek.
Vrste užitaka
Čovjek uživa u različitim stvarima. Međutim, svaki užitak ne ostavlja za sobom uvijek i osjećaj zadovoljstva. S druge strane, nekih užitaka čovjek se sjeća čitavog života te sama pomisao na proživljeni užitak budi u njemu tople emocije i osjećaj zadovoljstva.
U osnovi užitke možemo podijeliti na tri skupine:
1. Prirodni užitak je usađen u samu bit stvorenog. Prirodni užici su lijepi i poželjni, poput užitka u hrani, bračnim odnosima i sl.
2. Umni užitak nastaje u umu čovjeka, a svrha mu je da uredi i uljepša čovjekov život. Ova vrsta užitka je kao i prva proistekla iz zdravog fitreta i ne ide na štetu Ahireta. Od istaknutih oblika ove vrste užitka je iman.
3. Užitak sa strašću, premda potječe iz uma, u skladu je sa nefsanskim željama i strastima. Ovaj užitak je razlog čovjekove nesreće na oba svijeta i njemu se suprostavlja zdrav i neiskvaren fitret. Ove užitke Uzvišeni Bog je pripisao šejtanu, čovjekovom otvorenom neprijatelju. O tome Kur'an kaže:
“Gospodaru moj” – reče (šejtan) – “zato što si me u zabludu doveo, ja ću njima na Zemlji poroke lijepim predstaviti i potrudiću se da ih sve zavedem, osim među njima Tvojih robova iskrenih.” (Kur'an, XV:39-40)
Na osnovu navedenog da se zaključiti da se užici s obzirom na njihovo porijeklo mogu podijeli u dvije vrste:
- užici bez posrednika i
- užici preko posrednika.
Užici bez posrednika su djelo Božije i položeni su u nutrinu svakog bića dok užici preko posrednika nisu dio nutrine bića već su nametnuti izvana. Šejtan, prikazujući loše postupke i djela lijepim, potiče čovjeka na njihovo činjenje. Na ovaj način ga obmanjuje pružajući mu osjećaj zadovoljstva dok planirano radi na njegovom unesrećenju.
Metode suprostavljanja šejtanu
Šejtan je odlučan da zavodi ljudski rod i udalji ga od spasa, sreće i zadovoljstva na Ahiretu. S tim ciljem isplanirao je precizne programe rada kojih se pridržava na svim poljima ljudskog djelovanja. Kur'an, uzimajući u obzir ovu činjenicu, opominje čovjeka i nalaže mu da bude oprezan, da ima stalnu samokontrolu kako bi se i na najmanji znak pristupa šejtana spremio na suprostavljanje.
Uzvišeni Gospodar je čovjeku podario fitret, usadio je u njegovu prirodu uvjerenja i stavove pomoću kojih može dostići sreću i izbjeći nesretan završetak. Islam je vjera bazirana na razumu. Stoga ukoliko čovjek ne spozna vjeru na isparavan način, neće se ni moći okoristiti njome. Kur'an mu neće koristiti ako ne shvati njegovu poruku i sadržaj. To je prvi metod suprostavljanja – prihvatiti vjeru na bazi razuma. Drugi metod je oživljavanje osjećaja potrebe za vjerom. Taj osjećaj potrebe za nečim pokretačka je snaga koja vodi do cilja. Po svom fitretu čovjek teži savršenstvu, a samo putem vjere to može postići.
Jednom prilikom imam Ali, mir s njim, je rekao:
Borite se sa šejtanom u redovima, nadvladajte ga protiveći se njegovim zapovijedima, očistite duše i pomoću ovoga uzdignite vaše stepene kod Boga.
Ovim hadisom vladar pravovjernih je ukazao na nekoliko metoda nadvladavanja šejtana. Borba u redovima znači spremnost na suprostavljanje neprijatelju, a sama spremnost je veliki dio konačne pobjede. Kada se čovjek pored odluke na suprostavljanje i u praksi suprostavi šejtanovim obmanjivanjima i naređenjima, on je praktično već pobjednik. Neprijatelj još uvijek postoji, ali je čovjek pobjednik. Spremnost na suprostavljanje šejtanu i samo suprostavljanje pomaže čovjeku da postigne dva učinka: čistoću duše i približavanje Bogu. Postignuto donosi čovjeku unutarnje zadovoljstvo i smiraj.
Ozbiljno shvatanje neprijatelja
Borba protiv šejtana je nešto što čovjeka prati tokom čitavog života. Kako bi mu se uspješno mogao suprostaviti, nužno ga je ozbiljno shvatiti te upoznati njegove namjere i planove.
“E zato što si odredio pa sam u zabludu pao” – reče (šejtan) – “kunem se da ću ih na Tvom Pravom putu presretati, pa ću im sprijeda, i straga, i zdesna i slijeva prilaziti, i Ti ćeš ustanoviti da većina njih neće zahvalna biti!” (Kur'an, VII:16-17)
Allame Tabatabai tumačeći navedeni ajet kaže:
„Budući da Božiji put nije materijalne prirode već duhovne, nužno je da i ova četiri puta u šejtanovom okruženju budu duhovne prirode, a ne osjetilne i materijalne. Tako riječ sprijeda označava događaje s kojima se čovjek susreće kroz život općenito. Riječ straga označava ljudsko potomstvo i ono što ostaje za čovjekom. Riječ zdesna simbolizira snagu i berićet, a u kontekstu ajeta predstavlja stvarnu čovjekovu sreću i njegovu vjeru. Prilazak šejtana s desne strane znači prilazak čovjeku putem njegove vjere da bi ga ostavio bez vjere. Riječ slijeva označava stranu bezvjernosti. Šejtan čovjeku prikazuje grijeh lijepim ili beznačajnim potičući ga da prekrši Božije zakone…“
Šejtan napada čovjeka vodeći se njegovim htijenjima i sklonostima, pri tom uzimajući u obzir njegov moral i vjerovanje. Međutim, šejtan nema vlasti nad čovjekom, ukoliko mu on to sam ne dopusti. Šejtan čovjeka samo poziva ka zlu i grijehu, a na čovjeku je hoće li mu se odazvati ili ne. O tome govori i sljedeći kur'anski ajet:
I kada bude sve riješeno, šejtan će reći: “Allah vam je prâvō obećanje dao, a ja sam svoja obećanja iznevjerio; ali, ja nisam nikakve vlasti nad vama imao, samo sam vas pozivao i vi ste mi se odazivali; zato ne korite mene, već sami sebe…” (Kur'an, XIV:22)
Kur'an kao vodič
Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali; onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i molitvu obavljali i udjeljivali dio od onoga što im Mi budemo davali; i onima koji budu vjerovali u ono što se objavljuje tebi i u ono što je objavljeno prije tebe, i onima koji u onaj svijet budu čvrsto vjerovali. Njima će Gospodar njihov na Pravi put ukazati i oni će ono što žele ostvariti. (Kur'an, II:2-5)
Na svom životnom putu čovjek se susreće sa mnoštvom prepreka i teškoća koje mora savladati ukoliko želi postići krajnje zadovoljstvo, smiraj i sreću. Rješenje leži u ispravnom odnosu prema sebi i svijetu koji ga okružuje. Čovjek mora upoznati samog sebe, uočiti kako svoje vrline tako i mahane, i raditi na njima, a to može učiniti ispravno samo uz Božiju uputu. Čovjek mora biti svjestan svojih slabosti i šejtanskog djelovanja i boriti se protiv toga. Čovjek mora uzeti Kur'an kao vodič u svojim razmišljanjima i postupcima. Samo tako može polučiti uspjeh.
Uzvišeni Gospodar je dao potencijal čovjeku da bude Njegov halifa na Zemlji. Dao mu je snagu da se okoristi Njegovim blagodatima. Poslao mu je Uputu.
Put ka savršenstvu je postepen, trnovit i plod slobodnog ljudskog odabira. Islam je prepoznao sve prepreke na duhovnom usponu i ukazao na načine njihova prevazilaženja. Onaj koji traga za odgovorima, taj ih i nalazi.
Nikakve koristi nemamo od Kur'ana štampanog u luksuznom izdanju, postavljenog na visokom mjestu u kući, ako ne izučimo njegov sadržaj, njegove poruke i uskladimo svoj život prema njemu. Kur'an trebamo čitati i izučavati, učiniti ga našim svakodnevnim sagovornikom i društvom. Kur'anske upute trebamo praktikovati. Tek tada možemo očekivati pozitivne promjene u našim životima, a prije svega u nama samima.
A ti, o dušo smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i On tobom zadovoljan, pa uđi među robove Moje, i uđi u Džennet Moj! (Kur'an, LXXXIX:27-30)
Literatura
Eydi, Akbar, (2004), Savršeni ahlak, prijevod: Amar Imamović, Sarajevo, Fondacija „Mulla Sadra“
Kur'an časni, preveo na bosanski jezik Besim Korkut, http://majkaidijete.ba/religija/kuran/kuran
Izvor: magazin AŠK, broj 12, Dobra knjiga, Sarajevo, mart 2016, str.