Nil je najduža rijeka u Africi, a ako se Misuri i Misisipi ne posmatraju zajedno, također je i najduža rijeka svijeta. Tok ove ogromne rijeke dug je oko 6.700 kilometara. Nil teče od juga ka sjeveru, a godišnje poplave učinili su njegovu dolinu plodnim pojasom zemlje koji ljudi naseljavaju već hiljadama godina.
Svake godine u Egiptu rijeka Nil počinje rasti u avgustu. Taj rast se nastavlja do oktobra, kada je nivo vode u rijeci za 7 metara viši nego u maju. Za vrijeme visokog vodostaja Nil se izljeva iz svog korita i ostavlja plodan mulj na okolnim poljima.
Nil se „tajanstveno“, ali predvidljivo podizao svakog ljeta i obogaćivao zemlju, bez kiše i u najtoplije doba godine. Tajna godišnjeg ciklusa stvarala je strahopoštovanje kod starih Egipćana, a stvarni uzrok ove pojave otkriven je tek krajem 19. vijeka.
Naime, Nil nastaje od dvije velike rijeke – Bijelog i Plavog Nila. Bijeli Nil istječe iz Viktorijina jezera, koje se nalazi u Ugandi. Budući da Bijeli Nil ima manje-više isti vodostaj tokom cijele godine on ne može biti uzrokom godišnjeg porasta vode u rijeci Nil. U aprilu i maju, kada je vodostaj rijeke Nil najniži, 85 % vode u Nilu čini voda što mu je daje Bijeli Nil.
Međutim, plavi Nil izvire iz jezera Tana, u Etiopskom gorju, koje je poznato po obilatim kišama, pa i snijegom koji se topi. Sva ta voda slijeva se u Plavi Nil koji je nosi u rijeku Nil, povećavajući njen vodostaj i uzrokujući poplave. Upravo ova pojava predstavlja rješenje zagonetke rijeke Nil.