Od Ebu Umamea el-Bahilijja, radijalahu ‘anhu, prenosi se da je rekao: „Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kako govori: ‘Učite Kur'an – jer on će se na Sudnjem danu pojaviti ka zagovornik (šefadžija) za onoga ko ga bude učio!'“[1]
Od Abdullaha ibn Amra, radijallahu ‘anhu, prenosi se da je Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Post i Kur'an će se zauzimati za čovjeka na Sudnjem danu. Post će reći: ‘Ja Rabbi, zbog mene se ustezao od hrane i strasti, pa prihvati moje zauzimanje (šefa'at) za njega!’ A Kur'an će reći: ‘Ja Rabbi, zbog mene noću nije spavao, pa primi mj šefa'at za njega!'“ Resulullah, s.a.v.s., još je dodao: „Nakon toga će oba šefa'ata biti primljena.“[2]
Uzvišeni Allah iz Svoje dobrote i plemenitosti dozvolit će Kur'anu da se na Sudnjem danu zauzima za one koji su ga mnogo učili i izučavali na dunjaluku i postupali po njemu, kao što će dozvoliti i postu da se zauzima za iskrene postače.
Stoga je preporučeno što više učiti Kur'an u mjesecu ramazanu, jer je on mjesec Kur'ana. Uzvišeni kaže: U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla.[3]
Imam Ibn Redžeb el-Hanbeli, Allah mu se smilovao, veli: „Znaj da vjernik u mjesecu ramazanu u sebi objedinjuje dva džihada: džihad danju kroz post i džihad noću kroz noćni namaz. Onome ko objedini ove dvije vrste džihada, ispuni njihovo pravo i strpi se u tome, dat će se nagrada bez računa.“[4]
Zato bi se naši prethodnici, kada bi nastupio mjesec ramazan, intenzivno posvetili učenju Kur'ana, njegovom izučavanju i podučavanju i klanjali bi noćni namaz učeći njegove ajete kako bi zaslužili šefa'at posta i Kur'ana, postigli zadovoljstvo Rahmana i domogli se Dženneta.
Izvor: Enes Ahmed Kerzun, Pristup Kur'anu, priručnik za kiraet, El-Kalem, Sarajevo, 2010, str. 16-17.
[1] Muslim, „Babu fadli kiraeti-l-Kur'an“, br. hadisa 804.
[2] Imam-i Ahmed, Musned, 2/174. El-Hakim ga smatra vjerodostojnim, a sa njim se slažu Ez-Zehebi, Et-Taberani i El-Bejheki. Također ga i Es-Sujuti smatra vjerodostojnim u djelu El-Džami'u-s-sagir; vidi: Fejdu-l-kadir, 4/252.
[3] El-Bekare, 185.
[4] Ibn Redžeb el-Hanbeli, Bugjetu-l-insan fi veza'ifi ramadan, 35.