– Oblak je velika skupina sitnih kapljica vode koje možemo vidjeti u zraku.
– Oblaci se formiraju tako što se voda sa Zemlje isparava u nebo i kondenzira visoko gore na hladnijem zraku.
– Kiša, snijeg, susnježica i grad padaju iz oblaka. Nazivamo ih padavinama.
– Većina oblaka formira se u troposferi (najnižem dijelu Zemljine atmosfere), ali povremeno se mogu opaziti u visinama stratosfere ili mezosfere.
– Budući da se stvaraju na različitim visinama i temperaturama, svi oblaci se u potpunosti razlikuju i neprestano mijenjaju svoj oblik.
– Oblaci mogu sadržavati milione tona vode.
– Postoji niz različitih vrsta oblaka. Glavne vrste su: stratusi, kumulusi i cirusi.
– Oblaci stratusi su ravni i bezlični, nalik slojevitom pokrivaču.
– Stratus na samom tlu nazivamo maglom.
– Kumulus oblak je vazdušast, poput pamuka koji lebdi u zraku. Dijelovi oblaka koje obasjava Sunce su blještavi, bijeli, dok je osnova vodoravna i vrlo tamna jer se nalazi u sjeni. Spada među najljepše oblake.
– Oblaci cirusi su tanki i pramenasti. Javljaju se visoko na nebu.
– Od ove tri osnovne vrste oblaka, njihovom kombinacijom nastaju novi tipovi oblaka kao što su stratokumulusi, altostratusi, altokumulusi, cirostratusi i cirokumulusi.
– Oblaci mogu sadržavati i neke druge hemikalije.
– I druge planete u našem Sunčevom sistemu imaju oblake. Venera ima debele oblake od sumpor-dioksida.
– Jupiter i Saturn imaju oblake od amonijaka.
– Na nebu se susrećemo i sa sedefastim oblacima. Ovi oblaci pokazuju dugine boje i nalaze se na visinama od 22 – 30 km.
– Noktilucentni oblaci su svjetleći noćni oblaci, a nalaze se na visinama od 80 – 90 km.
– Oblaci – vrpce ili kondenzacijski tragovi su uski tanki oblaci koji nastaju kao posljedica zaleđivanja vodene pare iz ispušnih gasova aviona.
– Virge (pruge) nastaju ljeti, kada kiša ne uspije doći do tla, nego odmah ispari zbog nezasićenosti atmosfere vodenom parom.
Izvori:
http://www.sciencekids.co.nz/sciencefacts.html
http://hr.wikipedia.org/wiki/Oblaci
Prevod: A. Kadrija