– Vrijeme koristimo da odredimo događaje u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ono nam također koristi kako bi uporedili i izmjerili brzinu kojom se ljudi, stvari i pojave kreću.
– Vrijeme možemo izmjeriti ručnim ili zidnim satom, pješčanim satom, a čak i sunčevim satom.
– Sunčev sat za mjerenje vremena koristi položaj Sunca, prvenstveno njegove sjene koja pada na označenu površinu.
– Upotreba klatna za precizno mjerenje vremena izum je Galilea Galileja. Prije otprilike 400 godina ovaj naučnik je razvio teoriju o upotrebi klatna u tu svrhu.
– 60 sekundi je u jednoj minuti, 60 minuta u jednom satu i 24 sata u jednom danu.
– Sekunda je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI). Za mjerenje vremenskih intervala kraćih od sekunde koriste se manje mjerne jedinice: milisekunda (ms), mikrosekunda (μs), nanosekunda (ns) itd.
– Planckovo vrijeme naziv je za najmanju znanu vremensku jedinicu. To je vrijeme za koje svjetlost treba preći, u vakuumu, udaljenost od Planckove dužine. Ta udaljenost je tako malena da se čak ne može ni izmjeriti!
– Obična godina ima 365 dana, a prestupna 366. Zemlji treba nešto više od 365 dana da obiđe oko Sunca, pa stoga dodajemo jedan dodatni dan februaru svake četvrte godine.
– Vrijeme u trajanju od 10 godina zove se dekada, od 100 godina vijek ili stoljeće, a od 1000 godina milenijum.
– Naučnici vjeruju da se Mjesec koristio u svrhu nekog vida kalendarskog mjerenja vremena još prije 6000 godina. Danas, u savremenom dobu, kalendarsko mjerenje vremena je vrlo precizno.
– Precizni časovnici koji mjere sate, minute i sekunde nastali su usavršavanjem prvobitnih sprava za mjerenje vremena. Danas je sve češći digitalni oblik prikaza vremena.
– Ljetno računanje vremena (DST = Daylight saving time) široko je rasprostranjeni službeni vremenski sistem u kojem se, tokom ljetnih mjeseci, kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme. Svrha toga postupka je bolja usklađenost između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave.
– Različiti dijelovi svijeta nalaze se u različitim vremenskim zonama. To znači da dok vi doručkujete, neko u drugom kraju svijeta večera. Tako, na primjer, kada je u Bosni i Hercegovini 12.00, u Meksiku je tek 5.00, dok je u istočnoj Australiji 20.00.
– Teorije koje se odnose na vrijeme su iznijeli poznati naučnici, kao što su Isaac Newton i Albert Einstein. Možda ste čak čuli za pojam „prostorvrijeme“, fizikalni pojam koji objedinjuje prostorne dimenzije i vremensku dimenziju u jednu pojavu.
– Prema filozofima, vrijeme je teško definisati. Naučnici i filozofi su dugo izražavali neslaganje po pitanju razumijevanja vremena. Da li je vrijeme uistinu dio Univerzuma ili je samo način na koji ljudi razmišljaju, upoređujući događaje i stavljajući ih u odgovarajuće slijedove – neke su od rasprava koje se vode među njima. Sve to malo zbunjuje, ali je i na neki način interesantno razmišljati o svemu ovome. Šta vi mislite, ko je u pravu?
– Ukoliko volite razmišljati, razmislite i o ovome: Da li vrijeme ima pravac? Da li je počelo sa Velikim praskom? Da li je putovanje kroz vrijeme moguće?
Izvori: sciencekids.co.nz/sciencefacts, wikipedia.org
Priredila: A. Kadrija