Autor: Memić A.
Mladi i identitet u doba digitalizacije
U savremenom društvu, mentalno zdravlje djece i mladih postaje jedno od ključnih pitanja, posebno u eri digitalne povezanosti. Brzi razvoj tehnologije i širenje društvenih mreža mijenjaju način na koji mladi oblikuju identitet, komuniciraju i razvijaju emocionalne veze, što direktno utiče na njihovo emocionalno stanje i mentalno zdravlje. Intenzivna izloženost online sadržajima, stalno poređenje s drugima i traženje potvrde putem lajkova i komentara značajno oblikuju samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti. Razumijevanje utjecaja digitalnog okruženja na mentalno zdravlje i samopouzdanje ključno je za roditelje, pedagoge i sve koji rade s mladima.
Digitalni mediji i promjena društvenih vrijednosti
Razvoj digitalnih tehnologija i društvenih mreža u posljednje dvije decenije promijenio je način na koji ljudi komuniciraju i ostvaruju društvene odnose. Ono što je u početku bila tehnička inovacija postalo je snažan društveni fenomen koji utiče na mentalno zdravlje i psihološki razvoj djece.
Prva popularna društvena mreža već u ranoj fazi elektronskog razvoja podrazumijevala je ocjenjivanje fizičkog izgleda korisnika. Ovaj koncept, iako zabavan, ukazivao je na problematičnu tendenciju: usmjeravanje pažnje sa karaktera i znanja na površne kriterije poput fizičke privlačnosti i popularnosti. Digitalna kultura postepeno oblikuje sistem vrijednosti u kojem se lična vrijednost mjeri brojem reakcija i pregleda. Umjesto stvarnih odnosa, stvara se kultura stalnog poređenja i potrebe za potvrdom drugih, što direktno utiče na mentalno zdravlje mladih.
Mentalno zdravlje djece i mladih u digitalnom okruženju
Sve više istraživanja upozorava na povezanost intenzivnog korištenja društvenih mreža i pogoršanja mentalnog zdravlja djece i adolescenata.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, oko 1 od 7 djece i adolescenata u svijetu ima neki oblik poteškoća mentalnog zdravlja, pri čemu se sve češće bilježe anksioznost, depresivnost i poremećaji pažnje.
UNICEF ukazuje da više od 13% adolescenata u svijetu živi sa dijagnosticiranim problemima mentalnog zdravlja, dok stručnjaci smatraju da je stvarni broj vjerovatno veći zbog neprijavljenih slučajeva.
Na evropskom nivou, prema izvještajima WHO Europe, svaki peti adolescent pokazuje simptome emocionalnih ili psiholoških poteškoća, uključujući osjećaj usamljenosti uprkos digitalnoj povezanosti.
U Bosni i Hercegovini pedagozi i psiholozi također bilježe porast:
- anksioznih poremećaja kod djece
- socijalne nesigurnosti
- simptoma depresivnosti
- opsesivno-kompulzivnog poremećaja
Prekomjerno digitalno okruženje ne uzrokuje sve ove probleme, ali može pojačati postojeće razvojne poteškoće, naročito u osjetljivom periodu adolescencije, direktno utičući na mentalno zdravlje.
Usamljenost i poteškoće u socijalnim kontaktima
Paradoks digitalnog doba je u tome što društvene mreže, iako namijenjene povezivanju, često dovode do izolacije. Djeca i mladi mogu komunicirati s mnogim ljudima online, ali teško ostvaruju stvarne socijalne kontakte. Pedagozi i psiholozi primjećuju:
smanjenu sposobnost vođenja dužih razgovora licem u lice
nesigurnost u neposrednim socijalnim situacijama
poteškoće u razvijanju empatije
izbjegavanje realnih društvenih interakcija
Virtualna komunikacija lišena je tona glasa, izraza lica i emocionalnih nijansi. Zbog toga digitalni kontakti ne mogu u potpunosti zamijeniti stvarne odnose, koji su ključni za razvoj mentalnog zdravlja.
Utjecaj digitalnog okruženja na percepciju sebe
Korištenje društvenih mreža i digitalnih uređaja ne utiče samo na emocionalno stanje, već i na percepciju vlastite vrijednosti, što oblikuje mentalno zdravlje. Mladi se mjere kroz lajkove i reakcije, što pojačava nesigurnost i ugrožava razvoj stabilnog identiteta.
Prekomjerno izlaganje ekranima, poznato kao “ekranizam”, može usporiti razvoj pažnje, memorije i drugih kognitivnih sposobnosti. Stručnjaci ističu da optimalan razvoj zahtijeva balans između intelektualnih, fizičkih i socijalnih aktivnosti. Nedostatak takve stimulacije dugoročno narušava mentalno zdravlje, sposobnost rješavanja problema i socijalnu adaptaciju.
Umjetna inteligencija: Nova etička dilema
Razvoj umjetne inteligencije dodatno transformira digitalni prostor. Mladi koriste AI aplikacije kao digitalne sagovornike ili neformalne „psihoterapeute“. Stručnjaci upozoravaju da AI:
ne razumije stvarno ljudske emocije
ne može preuzeti odgovornost za psihološke savjete
ne može zamijeniti profesionalnu pomoć
Emocionalna zavisnost od različitih vrsta chatbotova može smanjiti motivaciju mladih za traženje stvarne podrške, što ugrožava mentalno zdravlje.
Povratak temeljnim vrijednostima: porodica i prijateljstvo
U digitalnom dobu važno je podsjetiti na temeljne društvene vrijednosti: porodicu, zajedništvo i prijateljstvo. Aristotel u Nikomahovoj etici razlikuje tri vrste prijateljstva:
zasnovano na koristi
zasnovano na zadovoljstvu
zasnovano na vrlini.
Prve dvije vrste često su prolazne, dok prijateljstvo zasnovano na vrlini traje jer ljudi žele dobro zbog samog dobra. Takav odnos jača moralne vrijednosti i mentalno zdravlje. U digitalnom okruženju pravo prijateljstvo ne nastaje kroz lajkove, već kroz vrijeme, povjerenje i zajednička iskustva.
Zašto su porodica i stvarna prijateljstva važniji nego ikada?
Stabilna porodica i autentični međuljudski odnosi ostaju temelj zdravog razvoja djece i mladih. Porodica je prvo mjesto učenja povjerenja, empatije i pripadnosti, dok prijateljstvo razvija lojalnost, solidarnost i međusobno razumijevanje. Digitalne tehnologije mogu pomoći, ali ne smiju zamijeniti ono što je suštinski ljudsko: razgovor, blizina, povjerenje i prijateljstvo. Upravo u tim odnosima jača mentalno zdravlje mladih, potvrđujući Aristotelovu misao da čovjek ne može živjeti ispunjen život bez prijateljstva.
Izvor:
Hasanagić, S., Popović, M., & Kovačević, S. (2020). Medijske navike i stavovi roditelja: Finalni izvještaj. Sarajevo: UNICEF BiH i Regulatorna agencija za komunikacije. Istraživanje provela agencija Custom Concept.