Djeca koja pretjerano konzumiraju sadržaje s pametnih uređaja mogu se prepoznati po sljedećim razvojnim karakteristikama i ponašanjima:
- KAŠNJENJE U GOVORNO-JEZIČKOM RAZVOJU U ODNOSU NA HRONOLOŠKU DOB
Ne razumiju verbalne upute, ponavljaju pitanja umjesto da odgovore, vokabular im je oskudan, a govor često nerazumljiv. Neadekvatno odgovaraju na postavljena pitanja. Prve riječi izgovaraju na stranom jeziku.
Istraživanja su pokazala da djeca koja provode više vremena ispred ekrana imaju lošiji jezični razvoj u poređenju s djecom koja manje vremena provode gledajući sadržaje na ekranima.
- IZRAŽEN NIZAK PRAG TOLERANCIJE NA FRUSTRACIJU
Djeca su često nervozna, pospana, suženih interesa, nezainteresirana za vršnjačku igru, hiperaktivna, besciljno se kreću, naglo mijenjaju raspoloženje i imaju slabiju samokontrolu.
- NERAZVIJENE SOCIJALNE VJEŠTINE
Slabo se snalaze u vršnjačkoj igri, preferiraju igru u virtuelnom svijetu, otežano savladavaju nove vještine i gradivo te nisu u stanju strukturirati aktivnosti.
Studije su pokazale da djeca koja su izložena ekranima imaju lošije socijalne i emocionalne vještine, jer im vrijeme provedeno pred uređajem smanjuje mogućnost interakcije s vršnjacima i odraslima, što je ključno za razvoj ovih vještina.
- KONTAKT OČIMA
Kontakt očima izostaje ili je veoma slab. Dijete djeluje kao da je van realnosti.
- POREMEĆAJ SPAVANJA
Poremećaj spavanja jedan je od najčešćih simptoma ekranizma. Istraživanja pokazuju da plava svjetlost ekrana ometa lučenje melatonina, hormona sna, što dovodi do teškoća s uspavljivanjem i lošeg kvaliteta sna kod djece. Studija Američke akademije za pedijatriju otkrila je da djeca koja koriste ekrane prije spavanja spavaju u prosjeku 30-60 minuta kraće od djece koja ih ne koriste. Također, istraživanja Nacionalne fondacije za san ukazuju na povezanost između prekomjerne upotrebe ekrana i povećane učestalosti nesanice, dnevne pospanosti i poremećaja ritma spavanja kod djece.
- PREPORUKE STRUČNJAKA
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, djeca mlađa od dvije godine ne bi trebala biti izložena ekranima, osim u rijetkim slučajevima poput video-poziva s članovima porodice. Ove preporuke temelje se na dokazima da izlaganje ekranima u toj dobi može negativno utjecati na kognitivni, emocionalni, fizički i socijalni razvoj djece.
Ovi podaci ukazuju na potrebu za ograničavanjem vremena koje djeca provode pred ekranima, posebno u ranoj dobi, kako bi se osigurao njihov zdrav razvoj.
IZVOR:
Američka Akademija Pedijatara; “American Academy of Pediatrics Announces New Recommendations for Children's Media Use” aap.org
Centar za sigurniji internet; “Ekrani i djeca do dvije godine” csi.hr
Nacionalna fondacija za san; “How Electronics Affect Sleep” sleepfoundation.org
Prof.dr.sc. Buljan- Flander Gordana
„Previše vremena pred malim ekranima negativno utječe na razvoj mozga male djece“
Mr. Čorbo Irma, psiholog i KBT psihoterapeut
„Kako prepoznati razlike između autizma i ekranizma“ www.preporod.com