Istraživanja sa Univerziteta Kembridž i Vorvik u Velikoj Britaniji, zajedno sa istraživanjima sa Univerziteta Fudan u Kini, analizirala su podatke iz Grupe adolescentnog mozga i kognitivnog razvoja (ABCD) u SAD-u, koja je obuhvatila više od deset hiljada adolescenata.
Rezultati su pokazali da 48% ispitanika ima iskustva u čitanju iz zadovoljstva, dok je ostatak počeo čitati iz zadovoljstva tek u kasnijem djetinjstvu. Ova istraživanja jasno ukazuju na činjenicu da djeca koja čitaju iz zadovoljstva razvijaju bolje kognitivne sposobnosti, mentalno zdravlje i jači osjećaj empatije tokom odrastanja.
Djeca koja čitaju također provode manje vremena pred ekranima (TV, pametni telefoni, tableti), što im omogućava bolji kvalitet sna, a također dovodi do pozitivnih promjena u strukturi mozga. Istraživanja su pokazala da adolescenti koji su razvili naviku čitanja u ranom djetinjstvu imaju povećane regije mozga koje su ključne za kognitivne funkcije, mentalno zdravlje i socijalno ponašanje.
Studija Univerziteta u Torontu iz 2015. godine pokazuje da djeca koja čitaju književnost s emocionalnim aspektima (npr. likove koji se suočavaju sa konfliktima ili izazovima) razvijaju veću emocionalnu inteligenciju. Takva djeca pokazuju bolje razumijevanje tuđih osjećanja, izraženiju empatiju i jače socijalne vještine u kasnijim godinama.
PREDNOSTI RANOG ČITANJA
- Potiče bolje razumijevanje okoline
Već sa šest mjeseci života beba je spremna za prve slikovnice. U ovom uzrastu, beba počinje shvatati da su oblici u slikama povezani s stvarnim objektima. Iako još nije sposobna pratiti samu priču, beba uživa u glasu roditelja koji joj čita. Slikovnice za najmlađe trebaju biti šarene, mekane, bogate jarkim bojama, a interaktivnost im daje dodatnu vrijednost – stimulira dijete da bude angažovano. Knjižice s rimujućim stihovima i čvrstim kartonskim stranicama odličan su odabir za ovu dob, jer pomažu djeci da razvijaju kognitivne vještine i produžuju njihovu koncentraciju.
Istraživanja pokazuju da čitanje ne samo da podržava razvoj postojećih neuronskih veza, već također potiče neuroplastičnost – sposobnost mozga da se prilagodi, stvori nove veze i poboljša različite kognitivne funkcije. Djeca koja čitaju od malih nogu aktiviraju procese u mozgu koji rezultiraju bržim razmišljanjem, boljim rješavanjem problema i jačim pamćenjem.
- Poboljšava govor i pamćenje
Kada čitamo, naš govor postaje jasniji i razgovjetniji. Djeca koja su dovoljno stara mogu nakon nekoliko čitanja prepričati priču, čime vježbaju verbalne vještine i pamćenje. Istraživanje objavljeno u Psychological Science pokazuje da djeca koja čitaju književne tekstove aktivnije procesuiraju informacije u odnosu na djecu koja pasivno konzumiraju sadržaj (npr. gledanje televizije). Čitanje angažira senzorne, kognitivne i emocionalne procese, dok pasivno gledanje ne zahtijeva istu dubinu obrade informacija.
- Razvija sposobnost apstraktnog mišljenja
Kada djetetu kažemo neki pojam i pokažemo mu sliku tog pojma (npr. krava, koza, auto), dijete počinje povezivati riječ i sliku, čime se razvija sposobnost apstraktnog mišljenja. Starija djeca, kroz vizualizaciju složenih pojava, lakše razumiju kako one funkcionišu u stvarnom životu. Knjige sa slikama pomažu djeci u zaključivanju i razvijanju sposobnosti povezivanja informacija.
Prema studiji Univerziteta u Kaliforniji, čitanje u ranom uzrastu može značajno povećati broj neurona u mozgu, naročito u frontalnom korteksu, koji je odgovoran za apstraktno razmišljanje, planiranje i donošenje odluka. Djeca koja čitaju redovno također imaju bolje razvijen hipokampus, regiju mozga ključnu za pamćenje i učenje.
- Povećava koncentraciju
Mala djeca nemaju razvijenu sposobnost koncentracije, što se često manifestira kroz kratku pažnju prema aktivnostima. Čitanje se pokazalo kao efikasno sredstvo za vježbanje koncentracije. Sa svakom pročitanom pričom, djeca postepeno poboljšavaju svoju sposobnost fokusiranja. Prema istraživanjima National Endowment for the Arts (NEA), djeca koja redovno čitaju ostvaruju bolje rezultate u školi, imaju veće šanse da završe fakultet, a također su manje podložna socijalnim problemima. Takva djeca brže uče, imaju bolje razvijene analitičke vještine i pokazuju veću uspješnost u obrazovanju.
- Potiče maštu
Kada čitamo, uz pomoć riječi i opisa razvijamo sposobnost zamišljanja onoga o čemu čitamo. Razlika između čitanja i gledanja televizije je u tome što dijete koje čita mora samo stvoriti mentalne slike, dok televizija već nudi gotov sadržaj. Čitanje djeci omogućava da razvijaju vlastitu maštu, jer oni sami oblikuju slike, likove i događaje iz priče, što jača njihov kreativni potencijal.
- Čitanje je učenje po modelu
Djeca usvajaju tehnike čitanja kroz model – kada odrasli čitaju djeci, oni počinju shvaćati da slova predstavljaju glasove, da skup slova čini riječi i da se knjige čitaju s lijeva na desno. Optimalno preporučeno vrijeme čitanja za djecu mlađeg uzrasta je dvanaest sati sedmično. Ovo vrijeme omogućava djeci da razvijaju maštovitost, radoznalost i ljubav prema knjigama koje će im kasnije pomoći u obrazovanju i osobnom razvoju.
IZVORI:
University of California, istraživanje: “Reading and brain development: How exposure to books and storytelling shapes neural pathways.”Journal of Neuroscience
University of Toronto, istraživanje: “The role of fiction in developing empathy in children.”Psychological Science
Psychological Science magazine, istraživanje: “Active learning vs. passive learning: How reading shapes cognition.”Psychological Science
National Endowment for the Arts (NEA) izvještaj (2007): “To Read or Not to Read: A Question of National Consequence.”
Harvard Medical School: “The role of reading in developing brain plasticity and cognitive growth in children.”Medical School
www.lafaboo.com „Čitanje je bitno! Razlozi zašto čitati djeci“