Antioksidansi djeluju sa ciljem da štite ćelije od oksidativnog oštećenja. Preporučuje se konzumacija širokog spektra antioksidanasa, budući da svaki antioksidans štiti različiti dio organizma i na različitim razinama štiti ćelije od oksidativnog stresa.
Najznačajniji antioksidansi koji se mogu unositi sa hranom i dodacima prehrani su:
- vitamin E,
- Vitamin C,
- cink,
- selen,
- karotenoidi,
- polifenoli – flavonoidi,
te endogeni antioksidanti koji nastaju u organizmu, ali se mogu unositi i sa hranom kao što su:
- glutation,
- koenzim Q10,
- alfa lipoična kiselina.
Vitamin C ima antioksidativne sposobnosti, naročito u respiratornom sistemu, detoksikuje udahnute oksidisane zagađujuće materije, a u prisustvu većih količina slobodnih jona gvožđa i bakra može imati prooksidativno dejstvo.
Smatra se da cink, selen, lignani, flavonidi, ostali biljni fenoli, beta karoteni imaju antioksidativna svojstva. Od karotenoida su to likopen, beta-karoten, zeaksantin.
Osim toga postoji i alfa lipoična kiselina (ALA), najmoćnije antioksidativno sredstvo, koje je vrlo korisno i za snižavanje šećera u krvi. Pokazuje vrlo dobro dejstvo u dozi od 20-600 mg dnevno. Alfa lipoična kiselina, glutation, koenzim Q10, SOD su endogeni antioksidanti koji se stvaraju u ljudskom organizmu, a mogu se unositi i sa namirnicama.
Izvor: prof. dr. Midhat Jašić, Biološki aktivni sastojci hrane, Materijal uz predavanja, Tehnološki fakultet, Tuzla, 2010, str. 59-60.