Autor: Matea Jarak
Glasanje životinja nije nikakva novost. Poznato je, naime, da ptice različitim pjevom i plesom privlače partnere i obilježavaju teritorij, kao i da vukovi zavijaju obavještavajući članove udaljene i nekoliko kilometara o hrani ili skloništu. Glasanje životinja postane zanimljivo kada se otkrije pravo značenje različitih zvukova. Pročitajte u nastavku kako zvuči svađa velikih šišmiša egipatskih letipasa.
Istraživači sa Sveučilišta u Tel Avivu su krajem 2016. godine objavili rad u časopisu Scientific Reports u kojem su otkrili kako egipatski letipsi vode “razgovore” u skupinama. Do tada se smatralo da su zvukovi koje proizvode nasumični i služe upozoravanju jedinki koje se previše guraju u koloniji. No, letipsi ipak imaju posebne zvukove za pojedine situacije i izgleda da se jako često svađaju.
Neuroekolog Yossi Yovel i njegovi kolege bilježili su glasanje i ponašanje grupe od 22 jedinke egipatskog velikog letipsa (Rousettus aegyptiacus) kroz razdoblje od 75 dana. Tijekom tog razdoblja, koristeći modificirani uređaj koji uz pomoć algoritma za učenje prepoznaje ljudske glasove, zabilježili su preko 15.000 različitih glasanja letipasa. Zatim su analizirali audio i video bilješke kako bi pripisali određeno glasanje pojedinom ponašanju.
Otkrili su kako glasanje šišmiša uopće nije nasumično, kako se ranije smatralo. Znanstvenici su uspjeli rasporediti 60% glasanja u 4 kategorije. Jedna od kategorija je glasanje koje šišmiši koriste kada se svađaju oko hrane. Idućoj kategoriji pripadaju rasprave oko razmještaja spavanja u koloniji, dok je treća kategorija rezervirana za mužjake koji se pokušavaju pariti bez dopuštenja. U četvrtu kategoriju spadaju upozorenja jednog šišmiša drugom da je zašao previše u njegov osobni prostor. Primijetili su da šišmiši čak koriste suptilno različite verzije glasanja kad komuniciraju s različitim jedinkama, baš kao što i ljudi koriste različiti ton glasa kad razgovaraju s različitim osobama. Skibba ističe kako je, osim ljudi, poznato svega nekoliko vrsta životinja, poput dupina ili ulješura, koje se obraćaju pojedincima umjesto da proizvode univerzalni zvuk prema cijeloj skupini.
„Do sada smo bili uvjereni da većina glasanja znači istu stvar, MAKNI SE! No, pokazalo se da je ipak riječ o posebnim svađama“, navodi Nicola Davis. Daljnjim proučavanjem, smatraju, znanstvenici bi mogli otkriti i još suptilnije signale među jedinkama. Idući korak ovog istraživanja je otkrivanje rađaju li se šišmiši s već urođenom komunikacijom ili ju kroz život u koloniji nauče od starijih jedinki. Također, žele saznati koriste li šišmiši iste zvukova kad se nalaze izvan skloništa kolonije. Plan je doći do tih informacija tako da će pričvrstiti male mikrofone na šišmiše i pustiti ih u prirodu. Znanstveni tim i njihovi suradnici nadaju se kako će ovo otkriće otvoriti nove stranice u razumijevanju komunikacije kod ostalih vrsta također.
Izvor: Smithsonianmag.com / biologija.com.hr