Autor: dr. Petar Radaković
Tijelo se sastoji od oko 65% vode. Ona je sastavni dio svih stanica, tkiva i organa, sudjeluje u svim metaboličkim procesima u organizmu i zato ne možemo bez nje.
Dokazano je da smanjenje količine vode za samo 2% može izazvati dehidraciju, kratkotrajni gubitak pamćenja i poteškoće u koncentraciji. Ako je mokraća tamnožuta kod zdravih osoba, znači da organizam vapi za vodom.
Simptomi dehidracije jesu: žeđ, suhoća usta, smanjeno izlučivanje mokraće, tamna boja mokraće, grčevi, pad arterijskog tlaka, ubrzan rast srca, ubrzano disanje, smanjena elastičnost kože, malaksalost.
Dnevne potrebe zavise o više faktora, kao što su spol, dob, klimatski uvjeti, tjelesna aktivnost, i mogu se izračunati na više načina, a jedan od lakših je pomoću tjelesne mase.
Dnevne potrebe iznose:
• bebe od 10 kg trebaju piti 1 – 1,5 dcl/kg,
• djeci mase od 10 – 20 kg dodajte po pola dcl za svaki kilogram iznad 10,
• djeci iznad 21 kg mase dodajte još po 1 decilitra za svaki kilogram iznad 20,
• adolescenti trebaju piti 40 – 60 ml/kg,
• osobama od 16 – 30 godina potrebno je 35 – 40 ml/kg,
• onima u srednjim godinama treba 30 – 35 ml/kg,
• odrasli od 55 – 65 godina trebaju piti 30 ml/kg,
• stariji od 65 godina trebaju piti 25 ml/kg.
Naučite piti vodu!
• Svakodnevno pijte negaziranu, slabo mineralnu vodu.
• Gazirane vode koje sadrže mnogo ugljičnog dioksida (CO2) nisu za piće svaki dan, jer je CO2 u većim koncentracijama agresivan i nepovoljno djeluje na zdravlje.
• Mineralne vode s niskim sadržajem bikarbonata i natrija svakodnevna su preventiva osobama s povišenim krvnim tlakom.
• Vode s niskim sadržajem minerala preporučuju se bubrežnim bolesnicima. Višak kalija stres je za bubrege i zato za svakodnevnu upotrebu koristite vodu koja ga nema više od 12 mg/1.
• Pijte vode koje sadrže 10 – 520 mg/1 kalcija jer je on osnovni element za izgradnju kostiju i zuba.
• Izbjegavajte vode s mnogo magnezijevog sulfata i ne dajte ih djeci jer je taj spoj laksativ.
• Natrij je „element zdravlja i funkcioniranja organizma“, ali u vodi ga ne bi trebalo biti više od 150 mg/1, a preporučuje se manje od 50 mg/1. Osobe s povišenim krvnim tlakom i srčanim tegobama, kao i djeca, preosjetljivi su na njegovu povećanu koncentraciju.
• Otvorene boce s vodom u frižideru ne držite duže od 36 sati.
• Za ambalažu je najbolje staklo, a u plastičnim PET bocama voda može biti jednu godinu bez ikakvih organoleptičkih promjena.
• Voda na sobnoj temperaturi najkvalitetniji je lijek za probavu.
• Pijenje vode poslije 19 sati opterećuje bubrege i remeti san.
• Pogrešna je navika da se voda pije poslije jela; nju je najbolje uzimati prije hrane, jer se hrana tako pravilno razlaže u želucu, uz optimalnu temperaturu i očuvanu kiselost.
• Pogrešno je poslije dobrog obroka „natočiti se“ hladnom vodom, jer se sadržaj u želucu razblaži i rashladi, a fermenti iz želuca ne mogu razlagati hranu, pa se ona raspada, nepravilno se probavlja i javljaju se nadutost, podrigivanje, plinovi, hemoroidi, poremećen san, a s vremenom i ozbiljne bolesti.
Izvor: www.zzjzpgz.hr