Koliko vam se puta prijateljica žalila da ne uspijeva skinuti ni grama, mada jede nemasnu hranu, pije gorku kafu, ne jede ništa poslije pet popodne? Vi joj ne vjerujete? Možda biste, ipak, mogli povjerovati jer ima toliko mnogo stvari zbog kojih se debljamo, a da toga uopće nismo ni svjesni.
1. Lijekovi protiv alergija
Ne bi bila istina kazati da se neko udebljao zato što uzima antihistaminike. Činjenica je, međutim, da ovi lijekovi kod nekih ljudi pojačavaju apetit.
Isto tako, osobe koje pate od alergija znaju se buditi stotinu puta tokom noći (problem poznat kao mikronadraženost). Osjećaju iscrpljenost i nedostatak energije, što nerijetko pokušavaju ublažiti jelom.
2. Umjetna sladila
Iako još nema vjerodostojnog naučnog dokaza, umjetna sladila vjerovatno mogu poremetiti prirodne regulatore u tijelu koji ‘broje’ unesene kalorije i upozoravaju nas da smo previše jeli. Umjetna sladila, dakle, koristite umjereno.
3. Povrće
Ako ne kupujete organski uzgojeno povrće, a puno ga jedete i ipak ne uspijevate smršavjeti, moguće je da je za to kriva prevelika količina toksina. Pažljivije perite povrće i, ako je moguće, pređite na ono uzgojeno na prirodan način. Ako vam se čini da je ovo bezrazložno dizanje panike, sjetite se da pesticidi i ostale hemikalije ubijaju bube i druge žive organizme, pa nije teško zaključiti da mogu štetiti i čovjeku, ali ne na odmah vidljive načine.
4. Hrana s malo masnoće
Većina hrane koja se reklamira kao niskokalorična i s manje masnoće često je siromašna vrijednim nutrijentima, pa osjećamo glad ubrzo nakon što je pojedemo. Tako na kraju ispada da jedemo manje kalorično, a više ćemo pojesti, pa je rezultat u najmanju ruku upitan. Iznimke su niskokalorično mlijeko, jogurt i ostali mliječni proizvodi. Niskokalorični kolači, keksi i slastice najčešće su ništavne hranjive vrijednosti, pa ste unijeli samo dodatne kalorije bez ikakve koristi.
5. Brige
Stres je povezan s lučenjem hormona kortizola, koji je, pak, povezan sa skladištenjem sala, posebno u predjelu trbuha.
6. Preskakanje obroka
Pri svakom obroku aktivnost metabolizma se poveća za 20-30 posto i takva ostaje sljedeća dva sata. Preskakanje obroka znači i tromiji metabolizam, odnosno trošenje manje kalorija. Najveći problem je preskakanje doručka, jer se tokom noći metabolizam usporava za pet posto i takav ostaje dok nešto ne pojedemo.
7. Voćni sokovi
Pića koja sadrže fruktozu mijenjaju regulaciju apetita, pa je bolje jesti cjelovito voće i piti biljne čajeve.
8. Jetra zasićena toksinima
Jetra je iznimno važna u sagorijevanju masnoća, a problem može nastati ako je preopterećena toksinima. Smanjite alkohol, šećer i zasićene masnoće.
9. Fast food salate
Salate koje se prodaju u restoranima brze hrane često su kaloričnije od hamburgera. (Cezareva salata u McDonaldsu s preljevom ima 452 kcal, a McChicken sendvič 375 kcal.)
10. Joga i pilates
Naravno, ne debljaju, ali ni ne troše previše kalorija. Korisni su za kondiciju i mišićni tonus, ali u program vježbanja svakako bi trebalo ubaciti aerobne aktivnosti.
11. Datum rođenja
Rođeni u zimskim mjesecima skloniji su pretilosti od tzv. ljetnih beba. Nije dokazano, no vjeruje se da zimske bebe imaju sporiji metabolizam.
12. Gledanje televizije
Naučnici sa Univerziteta Tulane ustanovili su da se broj otkucaja srca, krvni tlak i metabolička aktivnost smanjuju tijekom gledanja televizije, da na sat potrošimo čak 20-30 kalorija manje nego ako samo mirno sjedimo.
13. Kontracepcija
Neki kontraceptivi stimuliraju apetit, pa u slučaju debljanja treba preći na primjereniji preparat.
14. Masnoće
Masnoća je nužna za normalno funkcioniranje tijela. Namirnice koje sadrže masnoće ne debljaju ako ih uzimamo umjereno. Stoga ne treba izbjegavati masnoće u potpunosti već povesti računa o količini njihova unosa.
15. Kasno lijeganje
Nesanica je povezana s preradom ugljikohidrata i usporavanjem metabolizma, pa ako želite brže smršaviti, liježite u razumno vrijeme (najkasnije oko ponoći).
Izvor: Zdravlje u kući, porodična revija, god. IV, br. 35, „a-roto press“ d.o.o., Sarajevo, oktobar/listopad 2005, str. 52-53.