Na koji način hrana “kontrolira” naše ponašanje
Na koji način hrana “kontrolira” naše ponašanje

Na koji način hrana “kontrolira” naše ponašanje


Loša prehrana je povezana s poremećajima u ponašanju, ali i s lošijim rezultatima u školi i manjim koeficijentom inteligencije. Mozak je najosjetljiviji organ kada je riječ o prehrambenim potrebama. Iz tog razloga je važno osigurati stabilan dotok šećera u krvi, ali i nužne vitamine, esencijalne masne kiseline, aminokiseline i minerale. U nastavku saznajte kako hrana utječe na ponašanje.

 Utjecaj hrane na ponašanje djece

Jeste li znali koliki utjecaj hrana može imati na ponašanje djece? Upravo o hrani koju djeca jedu ovisi njihov razvoj i rast. Važno je znati koje namirnice treba uvrstiti na svakodnevni jelovnik mališana, a koju hranu treba izbjegavati.

Kod djece koja često jedu hranu s visokim postotkom rafiniranih ugljikohidrata ili šećera može doći do pada glukoze, a što utječe na njihovo ponašanje. Takve namirnice dovode do oslobađanja hormona stresa, a što najmlađe čini uzrujanima i nervoznima.

Zbog toga stručnjaci savjetuju da jelovnik djeteta obogatite hranom koja smiruje:

Sušeno, smrznuto ili svježe voće – djetetu možete servirati kombinaciju sušenog i svježeg voća kao ukusan i zdrav desert.

Svježe povrće – smatra se kako je najbolje jesti sirovo povrće jer se kuhanjem uništavaju brojni ljekoviti sastojci. Na popis zdravih namirnica možete dodati papriku, mrkvu ili celer te brokulu ili cvjetaču. Ako će biti potrebna blaža termička obrada, dovoljno je blanširanje na svega nekoliko minuta.

Cjelovite žitarice – čuvaju zdravlje probave, sprječavaju dijabetes, pretilost i štite zdravlje srca. To su namirnice poput ječma, zobi, crne riže, kvinoje, amaranta i heljde. Zob možete dodati u salate i variva. Cjelovite žitarice su lako probavljive i odlične za cjelokupno zdravlje.

Jogurt – bogat kalcijem i proteinima potrebni za izgradnju mišićnog sustava, krvotoka, zuba i kostiju. Možete ga kombinirati s nekoliko različitih namirnica te tako obogatiti obrok sa svim potrebnim sastojcima.

Orašasti plodovi – poput sjemenki bundeve i suncokreta bogati dijetalnim vlaknima i proteinima. Pomažu regulirati glukozu u krvi te smanjuju depresiju i razdražljivost.

Zaslađivači, konzervansi i umjetne boje čine živčani sustav aktivnim te mogu uzrokovati glavobolju, zamagljen vid i vrtoglavicu, a saharin loše utječe na hiperaktivnost kod djece.

Pojačivači okusa mogu izazvati: glavobolju, kronični umor, poremećaje endokrinog sustava, alergijske reakcije, remećenje rada hormona, štetno djeluje na mozak, hiperaktivnost, nagle promjene krvnog tlaka i pretilost.

Iz tog razloga se savjetuje da djeca što više konzumiraju prirodnu hranu koja umiruje živčani sustav, a posebno namirnice koje su bogate kalcijem poput mliječnih proizvoda i zelenog lisnatog povrća, namirnice koje su bogate magnezijem poput banana i namirnice koje su bogate cinkom poput raznih sjemenki i orašastih plodova.

Svi ti minerali će smiriti nadbubrežne žlijezde, ublažiti napetost mišića, sniziti krvni tlak i spriječiti nesanicu što pak utječe na opadanje hormona stresa.

Vitamin 6 se nalazi u koštunjavom voću, a on smanjuje umor, razdražljivost i depresiju, a pozitivno djeluje na promjene raspoloženja.

Najbolje su pečene sjemenke bundeve i suncokreta, ali i zrna soje koja su puna dijetnih vlakana i proteina, a pomažu u regulaciji glukoze u krvi. Pravi izbor zdravih žitarica su zobene pahuljice koje je najbolje poslužiti u juhama, slasticama, kašama i kruhu, a odlične su u kombinaciji sa sušenim voćem, mekinjama, sjemenkama i klicama koje su jak energetski doručak, koji je blagotvoran i lako probavljiv.

 

Hranom protiv depresije

S depresijom se bori sve više ljudi koji žive brzim tempom života. Moguće ju je prepoznati po velikim promjenama u raspoloženju osobe te gubitku interesa za sve ono što vas je prije veselilo. Kod mnogih će uzrokovati gubitak apetita, dok će se kod drugih manifestirati prejedanjem i većim brojem kilograma.

Hrana najčešće utječe na raspoloženje tako što djeluje na sintezu i unos serotonina u stanice mozga. Serotonin je važan kod postizanja osjećaja ugode, a hrana koja djeluje na smanjenje razine serotonina čini ljude loše raspoloženima. Zbog toga je pravilan odabir namirnica od velike važnosti za sve kojima je dijagnosticiran dijabetes.

Savjetuje se konzumiranje hrane obogaćene ugljikohidratima, koji pomažu smiriti organizam. Peptidi koji se oslobađaju iz hrane mogu imati podražaj na mozak tako da će izostati umirujući učinak.

U prehrani bi trebalo biti što više ugljikohidrata poput kolača, žitarica, krumpira i tjestenine. Na popisu se može naći i med budući da malo šećera može pomoći kod lakšeg uspavljivanja.

Pokazalo se da folna kiselina u lisnatom povrću utječe na ponašanje, pa se obrok sastavljen od graška, špinata i blitve treba naći na svakodnevnom jelovniku.

Depresivnim osobama je važna i količina magnezija te selen, koji možete pronaći u morskim plodovima. Alkohol je zabranjen budući da neposredno nakon konzumacije može nastupiti depresivno stanje.

 

Izvor: https://www.hocu.ba/index.php/hocu.info/na-koji-nacin-hrana-kontrolira-nase-ponasanje/