Otisci prstiju
Otisci prstiju

Otisci prstiju

Allah, dž.š, u Kur'anu kaže: „Kunem se Danom kada Smak svijeta nastupi i kunem se dušom koja sebe kori. Zar čovjek misli da kosti njegove nećemo sakupiti? Hoćemo, Mi možemo stvoriti jagodice prstiju njegovih, ponovo.“ (El-Kijame, 1-4)

U vrijeme objave Kur'ana jagodice prstiju nisu predstavljale ništa značajno i vrijedno pažnje. Međutim, Uzvišeni Stvoritelj nas upozorava da čak i vrhovi prstiju imaju itekako veliku važnost i ulogu. Ako se pitate zašto nam Uzvišeni Allah skreće pažnju na jagodice prstiju, a ne na neke druge možda i puno važnije dijelove tijela, evo prilike da to saznate.

Jeste li znali?

  • Otisak prsta je otisak koji ostavlja struktura brazdi, tzv. papilarnih linija na jagodici ljudskog prsta.
  • Otisci prstiju nastaju u embrionu u trinaestoj sedmici i ostaju takvi i prepoznatljivi čitav čovjekov život.
  • Otisci prstiju se smatraju jedinstvenim, što znači da ne postoje dvije osobe na svijetu, makar one bilo i jednojajčani blizanci, niti dva prsta na svijetu koji ostavljaju isti otisak.
  • Drugim riječima, u vrhovima prstiju čovjek nosi svoju šifriranu ličnu kartu. Ovaj šifrirani sistem je danas moguće uporediti sa barkod sistemom.
  • Daktiloskopija (grčki: dactilo – prst + latinski: scopein – gledati) je disciplina kriminalističke nauke koja se bavi proučavanjem papilarnih linija na jagodicama i člancima prstiju, dlanovima i stopalima u cilju identifikacije, živih i mrtvih osoba, kao i počinitelja kaznenih djela na temelju ostavljenih tragova papilarnih linija.
  • Razlikujemo četiri osnovna oblika papilarnih linija: oblik luka, oblik petlje s otvorom prema palcu (radijalna petlja), oblik petlje s otvorom prema malom prstu (ulnarna petlja) i oblik kruga (ili vrtloga).

 

  • Sa otiscima prstiju, odnosno tragovima papilarnih linija, nemoguće je manipulisati. Čak ni hirurške intervencije na jagodicama prstiju neće pomoći, jer na njima uvijek ostane trag, ma koliko malen bio, uz pomoć kojeg je moguće izvršiti daktiloskopsku identifikaciju pojedinca.
  • Kriminalci su godinama pokušavali da uklone kožne brazde sa svojih prstiju. Najpoznatiji primjer je primjer Johna Dillingera koji je koristio kiselinu da ukloni brazde. Međutim, brazde su ponovo narasle i pojavile se u svojoj originalnoj mustri.
  • Britanski naučnik William James Herschel 1858, ukazao je na to da se otisci prstiju razlikuju kod ljudi, i da je to jedinstvena osobina svake individue. Dokumentovao je svoje otiske čitavog života kako bi dokazao da su nepromjenljivi. Radeći kao službenik u Indiji, prvi je počeo u ugovorima stavljati otiske svojih prstiju.
  • Prve znanstvene temelje raspoznavanju otisaka prstiju dao je škotski doktor Henry Faulds koji je publicirao prvi znanstveni rad u časopisu Nature 1880. godine. 1886. ponudio je svoj koncept Londonskoj metropolskoj policiji, ali je bio odbijen.
  • Sir Francis Galton je 1892. publicirao detaljni statistički model za analizu i identifikaciju otisaka prstiju, te je zagovarao korištenje tog modela u forenzici u svojoj knjizi Finger Prints.
  • Juan Vucetich je 1892. (rođen kao Ivan Vučetić 1858. na Hvaru koji je 1882. imigrirao u Argentinu) prvi uspješno identificirao osobu na temelju njezinog otiska prsta u kriminalističkoj obradi.
  • Policija se već stotinjak godina oslanja na otiske prstiju u rješavanju zločina, a novom tehnologijom moći će otkriti na osnovu otiska spol osumnjičenika, jesu li dirali ili uzimali droge, te šta su jeli.
  • Britanski naučnici razvili su tehniku koja im omogućava da izvuku iskoristive otiske prstiju sa oružja mjesecima nakon što su korišteni, čak i ako je oružje očišćeno nakon upotrebe.
  • Kada osoba nešto dotakne, otisak ostane zato što znojne pore duž papilarnih linija luče znoj i ostave obris. Znoj sadrži oko 99% vode i kada ispari tragovi soli, aminokiselina i masti ostaju.
  • Istraživači koriste praškove i hemikalije, kao što je jod i srebreni nitrat da osvijetle otiske.
  • Sve više se otisci koriste za biometrijske uređaje koji omogućavaju sigurno logiranje, otvaranje brava i kontrolu pristupa općenito.

 

 Uzimanje otisaka – eksperiment

Potrebno je: baby puder, četkica (za šminku, ili za slikanje), losion za ruke, selotejp, crni papir.

Postupak: Stavite malo losiona za ruke na vrhove prstiju. Odaberite površinu na koju ćete staviti svoje otiske. Pospite malu količinu baby pudera na površinu koju ste dotaknuli. Koristeći četkicu nježno otklonite višak pudera. Komadić selotejpa zalijepite na otisak, a zatim odlijepite i zalijepite na crni papir kako bi otisak bio uočljiv. Uzmite otiske ostalih članova porodice i uporedite ih!

 

Izvor: Elif, časopis za djecu, god. VI, br. 41, Udruženje vjeroučitelja, Sarajevo, mart 2016, str. 14-15.