Da li znate koliko je vaše okruženje zdravo za vaše srce? Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu. Trenutno su odgovorne za 17,3 milijuna smrti godišnje te se do 2030. godine predviđa rast i do 23 milijuna smrtnih slučajeva.
Međutim, ako se pozornost obrati na rizične faktore, poput korištenja duhana, nezdrave prehrane i tjelesne neaktivnosti, većinu kardiovaskularnih bolesti moguće je prevenirati.
Okruženje utječe na zdravlje
Vrlo često, za nastanak kardiovaskularnih bolesti društvo krivi pojedinca i njegove nezdrave životne navike. Međutim, okruženje u kojem živimo, radimo i zabavljamo se ima velik utjecaj na našu sposobnost da donesemo prave odluke za zdravlje našega srca. Svatko od nas, bez obzira na okruženje u kojemu živimo, ima pravo na donošenje ispravnih odluka u korist zdravlja svoga srca. Stoga je dobro informirati se o potrebnim aktivnostima koje nama i našoj obitelji omogućuju smanjenje rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti s obzirom na okruženje u kojem živimo, radimo ili se zabavljamo.
Zdravi izbori za zdravlje srca s obzirom na mjesto boravka
Osvrnite se na svoj dom te pokušajte vidjeti što možete promijeniti kako biste ga učinili podobnijim za zdravlje vašega srca. Uvođenjem i najmanjih promjena, vama i vašoj obitelji možete pomoći u smanjenju rizika od bolesti srca i srčanog udara.
1. Zdravi izbori za zdravlje srca u svom domu
– Opskrbite vaš dom zdravim namirnicama
– Limitirajte konzerviranu hranu, koja je često prezasićena šećerima, mastima i solju.
– Uključite u svoje obroke svježe voće i povrće ili zamijenite poslastice svježim voćem.
– Kod kuće pripremajte zdrave obroke za školu ili posao.
– Zabranite pušenje u vašem domu.
– Prestanak pušenja u vašem domu neće poboljšati samo vaše zdravlje, već i zdravlje vaše djece.
– Prestanak pušenja također je odličan način da budete pozitivan primjer vašoj djeci.
– Budite aktivni.
– Limitirajte gledanje televizije u vašem domu.
– Organizirajte aktivnosti na otvorenom, poput vožnje biciklom, planinarenja ili igranja u vrtu.
– Prepoznajte svoje rizike za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
– Posjetite zdravstvenog djelatnika koji će vam izmjeriti tlak, razinu kolesterola i šećera u krvi, utvrditi tjelesnu težinu i indeks tjelesne mase (BMI) te vas posavjetovati u vezi s vašim osobnim rizikom.
– Kad utvrdite svoj rizik od kardiovaskularnih bolesti, možete napraviti ciljani plan za poboljšanje zdravlja vašega srca, a od medicinskog stručnjaka, ako je to potrebno, možete zatražiti savjet o prikladnim oblicima liječenja.
2. Zdravi izbori za zdravlje srca na radnome mjestu
Sva radna okruženja, škole i bolnice trebale bi omogućiti pozitivno okruženje u kojemu ljudi mogu stvoriti zdrave navike za zdravlje njihova srca. Nekoliko jednostavnih načina kako učiniti vaše radno mjesto ili školsko okruženje vašeg djeteta prikladnim za zdravije srce:
– Recite ne pušenju.
– Zahtijevajte zabranu pušenja na radnome mjestu te predložite svom poslodavcu da osigura pomoć zaposlenicima koji žele prestati pušiti.
– Provjerite da li se vaše kolege slažu sa zabranom pušenja.
– Uložite prigovor ako vidite da se područja gdje je pušenje dopušteno nalaze u blizini igrališta ili škola, bolnica ili ulaza za poslovnih zgrada.
– Uključite vježbu u posao.
– Vozite bicikl, pješačite na posao, siđite s autobusa jednu ili dvije stanice ranije.
– Koristite stepenice te potičite i druge da to čine.
– Potičite zaposlenike da koriste pedometar ili mobilne aplikacije koje omogućuju praćenje koraka te ih uputite na zabavna natjecanja u hodanju.
– Ustanite kada razgovarate telefonom ili kada ste predugo za radnim stolom.
– Pazite što jedete.
– Pozivajte škole, radna okruženja, bolnice i klinike da osiguraju zdravu hranu koja je cjenovno pristupačna.
– Smanjite stres.
– Iako nije dokazano da stres predstavlja direktan faktor rizika u nastanku kardiovaskularnih bolesti, usko je povezan s pušenjem, pretjeranim ispijanjem alkoholnih pića te nezdravom prehranom – koji spadaju u faktore rizika.
– Uzmite si vremena za ručak izvan radnog mjesta, kako biste uhvatili svježeg zraka te si omogućili laganu tjelovježbu.
– Radite redovne pauze – istežite se ili radite lagane vježbe u trajanju od pet minuta, u redovnim intervalima unutar dana.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji / Svjetskom ekonomskom forumu, biti zdraviji na poslu ne pridonosi samo pojedincu, već i cjelokupnom poslu, na način da potiče porast produktivnosti i smanjuje izostanke s posla.
3. Zdravi izbori za zdravlje srca u okruženju gdje se zabavljate
Fizička neaktivnost ne samo da pridonosi nastanku bolesti srca, već utječe i na porast težine, dijabetes te visoki krvni tlak. Stoga uzmite kontrolu nad zdravljem svoga srca i postanite aktivniji.
Potaknite svoju djecu da budu aktivna
– Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, djeca u dobi od 5 do 17 godina trebaju imati minimalno 60 minuta umjerene ili pojačane fizičke aktivnosti dnevno.
– Budite aktivni s vašom djecom, zajedno hodajte ili vozite bicikl do škole.
– Zapamtite: nije važan samo sport – i ples, odlazak u šetnju, pomagajte oko kućanskih poslova – sve se to broji kao zdrava aktivnost.
– Limitirajte vrijeme gledanja televizije ili igranja kompjutorskih igrica na maskimalno dva sata dnevno.
– Uključite se u kampanje i peticije koje potiču vladu da osigura više sigurnih šetnica, staza za bicikle te zelenih površina na kojima bi se djeca igrala.
Sami postanite aktivni
– Nikada nije kasno početi! Počnite lagano, povećavajući intenzitet kako biste postigli 50 minuta umjerene aerobne vježbe kroz tjedan.
– Uvijek se savjetujte sa svojim doktorom prije početka bilo kakvog programa vježbanja.
– Čak i ako imate određenu invalidnost, probajte biti što aktivniji, onoliko koliko vam vaše stanje to dopušta – i malo aktivnosti bolje je nego ništa.
Najbolja vrsta aktivnosti
– Za vaše srce najbolje su aerobne vježbe, poput brzog hodanja, trčanja, plivanja i vožnje bicikla.
– Vježbe za jačanje muskulature također su odlične za trošenje kalorija, kako bi se održala zdrava tjelesna težina – probajte penjanje stepenicama, hodanje uzbrdo te kopanje u vrtu.
– Vježbe jačanja, poput Tai chi-a i joge, pomažu u poboljšanju fleksibilnosti.
Svjetsko kardiološko društvo (World Heart Federation)
Izvor: Narodni zdravstveni list, dvomjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture, god. LVII, broj 668-669, Nastavni zavod za JZ PGŽ u saradnji sa Hrvatskim zavodom za JZ, Rijeka, rujan-listopad 2015, str. 28-29.