Rabija el-Adevija (801)
Jedan od najvažnijih mistika (ili sufija) u islamskoj tradiciji, Rabija el-Adevija je provela veći dio svog života kao robinja u južnom Iraku prije nego što je bila oslobodjena. Ona se smatra jednom od osnivača sufijske školi “božanske ljubavi”, koja naglašava ljubav prema Bogu zbog Njega samog, a ne iz straha od kazne ili želje za nagradom.
Kad su ga pitali zašto je uključio tako veliki dio o Rabiji u svojoj biografiji mistika (Tadkirat el-Evlija), naučnik iz 13. stoljeća Faridudin Attar (1220) je objasnio: “Poslanik (s.a.w.s.) i sam je rekao: “Bog ne gleda vanjsku formu. Korijen materije nije forma, nego unutarnja namjera. Čovječanstvo će biti uzdignuto prema njihovim namjerama.”
Lubna od Kordobe (984).
Robinja španjolskog porijekla Lubna je izrasla u jednu od najznačajnijih ličnosti u Emevijskoj palači u Kordobi. Ona je bila tajnica u palači halife Abdurahmana III (961) i njegovog sina Hakama b. Abdurahmana (976). Bila je i vješt matematičar i predsjedala je kraljevskom bibliotekom, koja je sadržavala preko 500.000 knjiga. Prema poznatom učenjaku Ibn Baskuvalu: “Ona je blistala u pisanju, gramatici i poeziji. Njeno poznavanje matematike je također ogromno, a bila je vješta i u drugim naukama. Niko u Emevijskoj palači nije bio plemenit kao ona. “(Ibn Bashkuwal, Kitab al-Silla, Kairo, 2008).
Malika al-Ḥurra Arva el-Sulejhi (1138)
Njeno puno ime je Arva b. Ahmed b. Muhamed el-Sulejhi. Od 1067. do 1138. vladala je kao kraljica Jemena. Bila je dobro upućena u razne religijske nauke, Kur’an, hadis, kao i poeziju i povijest. Hroničari je opisuju kao izuzetno inteligentnu osobu. Činjenica da je bila kraljica je naglašeno činjenicom da se njezino ime spominjalo na hutbama neposredno nakon imena fatimidskog halife al-Mustansir-billaha. Arva je imala najviši rang u jemenskoj fatimidskoj religijskoj hijerarhiji. Bila je prva žena u povijesti islama koja je imala takvu titulu i takvu vlast u religijskoj hijerarhiji. Njena vladavina je bila obilježena raznim građevinskim projektima i poboljšanju infrastrukture Jemena, kao i njegove integracije s ostatkom muslimanskog svijeta. Ona je možda jedini i najvažniji primjer neovisne kraljica u historiji islama.
Faṭima b. Ebu Kasim Abdurahman b. Muhamed b. Galib el Ensari (1216)
Fatima je bila jedna od najobrazovanijih žena u Endelusu krajem dvanaestog i početkom trinaestog stoljeća. Njezin angažman u pravnoj teoriji, sudskoj praksi, kao i misticizmi dovoljno govori o njenom poznavanju raznih islamskih znanosti. Ona je bila majka eminentnog profesora Ebu Kasima b. El Tajlasana. Prema učenjaku Ebu žzaferu el Garnatiju (1309.): “Ona je zapamtila nebrojene knjige pod vodstvom svog oca, uključujući al-Makkijev Tanbih, el-Hudaijev el-Sihab i Ibn Ubejdov Mukhtasar, od kojih je sva tri znala napamet. Ona je također napamet znala Kur’an. Sa svojim ocem je naučila Sahih Muslim, Ibn Hisamovu Siru [Poslanika a.s.], el-Mubaradov el-Kamil, el-Bagdadijev Nawadir i druga djela. “[Ebu Džafer Ahmed b. Ibrahim el-Garnati, Kitab Silla el-Silla (Bejrut, 2008.), str. 460].