Biološki temelji mentalnih poremećaja prema Ibn Sini
Ibn Sinina tumačenja mentalnih poremećaja temelje se na srednjovjekovnoj fiziologiji zasnovanoj na učenju da su sve stvari u prirodi sastavljene od četiri osnovna elementa: vatre, vode, zemlje i zraka. Ovi elementi imaju četiri svojstva: toplinu, hladnoću, vlažnost i suhoću. Tako i ljudsko tijelo sadrži četiri temeljne tjelesne tekućine (humora):
• Krv – topla i vlažna,
• Sluz – hladna i vlažna,
• Žuč – topla i suha,
• Crna žuč (melanholija) – hladna i suha.
Ove karakteristike nisu samo fizikalne oznake, već simboli unutrašnjih psihofizičkih stanja. Toplina označava životnu energiju i pokret, hladnoća pasivnost i povlačenje, vlažnost mekoću i prilagodljivost, a suhoća krutost i introspekciju. Balans između ovih kvaliteta smatran je ključem zdravlja, a disbalans uzrokom bolesti – kako fizičkih, tako i mentalnih. Ljekar nije samo liječnička figura, već i filozof koji promatra čovjeka kao cjelinu.
Šta je crna žuč?
Crna žuč (melancholia) je, prema srednjovjekovnim učenjima, tekućina koja se stvara u slezeni i povezuje se s osjećajima tuge, straha i potištenosti. Višak crne žuči u organizmu, prema Ibn Sini, dovodi do mentalnih poremećaja poput melanholije (danas depresije), smetnji koncentracije i općeg duševnog rastrojstva. Potpun balans ovih sokova je, prema Ibn Sini, nedostižan ideal, ali se ka njemu mora težiti kroz svakodnevnu brigu o tijelu i duhu.
Savremena medicina prepoznaje slične pojave kroz neurobiologiju i hormonsku ravnotežu, posebno u vezi sa serotoninom, stresnim hormonima i funkcijom štitne žlijezde. Također, anksioznost, stres i fobije danas se povezuju s nizom psihosomatskih simptoma: promjene na koži, apetitu, spavanju, ponašanju i društvenom funkcionisanju. Ibn Sina je ovakve simptome opisivao mnogo prije nego što su dobili današnje medicinske nazive.
Psihološke smetnje i metode liječenja prema Ibn Sini
• Melanholija (Depresija)
Ibn Sina opisuje depresiju kao stanje melanholije koje pogađa i muškarce i žene, ali se jače manifestira kod žena. Danas znamo da je depresija povezana s nedostatkom serotonina i disbalansom u centralnom nervnom sistemu. Ibn Sina preporučuje fizičku aktivnost, konzumaciju visokokalorične i slatke hrane, izbjegavanje začinjene, kisele i slane hrane, mahunarki i alkohola. Također savjetuje aromaterapiju, muzikoterapiju, masaže i meditaciju. Dodaje i važnost izbjegavanja samoće te redovnu izloženost sunčevoj svjetlosti.
• Bipolarni poremećaj
Ibn Sina razlikuje depresiju od stanja koje naziva manija (danas: bipolarni poremećaj). Smatrao je da uzrok leži u disbalansu tekućina u jetri – masna jetra izaziva manične epizode, a višak crne žuči dovodi do depresivnih stanja. Kod ovakvih oscilacija, predlagao je smirivanje živčanog sistema uz prirodne preparate i tišinu.
• Demencija
Ibn Sina demenciju tumači kao atrofiju moždanih sinapsi. Preporučuje konzumaciju đumbira, intelektualne aktivnosti, filozofske rasprave i čitanje kako bi se um održao bistrim i aktivnim. Također je isticao važnost emocionalne stabilnosti i snažne socijalne mreže.
Primjena Ibn Sininih metoda u savremenoj medicini
Brojni savremeni stručnjaci potvrdili su djelotvornost Ibn Sininih metoda. Aromaterapija, muzikoterapija, pravilna ishrana, fizička aktivnost i socijalna podrška i danas su dio terapijskih pristupa u modernoj psihijatriji. Sve više istraživača priznaje Ibn Sinin doprinos u razumijevanju psihosomatskih stanja, te ga smatraju začetnikom holističkog pristupa mentalnom zdravlju. Njegov holistički pogled danas je temelj integrativne medicine koja spaja zapadnu nauku i istočnjačku mudrost.
Zaključak
Ibn Sina je bio istinski pionir u razumijevanju povezanosti između tijela i duha. Njegov doprinos mentalnom zdravlju ne ogleda se samo u historijskoj vrijednosti njegovih djela, već i u njihovoj savremenoj primjenjivosti. Načini liječenja koje je predložio prije više od hiljadu godina i danas se koriste i potvrđuju u medicinskoj praksi. Njegov rad predstavlja most između antičke filozofije, islamske znanosti i moderne medicine, te ostaje svijetli primjer kako duboka filozofska razmatranja mogu imati konkretne i djelotvorne primjene u svakodnevnom životu i liječenju čovjeka. Time Ibn Sina ne pripada samo prošlosti, već i sadašnjosti i budućnosti medicine.
Izvori:
• Ibn Sina (Avicena) as a Psychiatrist: A View from Today’s Perspective;
Pajević, A., Pajević, I., Jakovljević, M., Hasanović, M., Kravić, N., Žigić, N.
Psychiatria Danubina, 2021; Vol. 33, Medicinska naklada Zagreb – Pregledni naučni rad
• Aristotel: O duši. Izdavač: “Naprijed”, Zagreb, 1987.