Bulgur je napola skuhana, osušena i zdrobljena pšenica. Dobivanje bulgura je proces star 4000 godina. Historijski gledano može se reći da je bulgur prva procesirana hrana. Negdje oko 2800 godina p.n.e. kineski car Shen Nung proglasio je bulgur svetom žitaricom zajedno s rižom, prosom, ječmom i sojom. Ova namirnica se svakodnevno može naći na trpezama u arapskom svijetu, a veoma se lako može prilagoditi i ukusima najvećih izbirljivaca.
Ako ste od onih koji žive brzim životnim tempom bulgur je žitarica za vas. Jedinstven način obrade pšenice kojom se dobiva bulgur čini ga jednostavnim za pripremu poput obične riže, a zdravstvene prednosti su mnogobrojne.
Bulgur je izuzetno blagotvoran za probavni sistem, a pomaže i kod zatvora, divertikuloze debelog crijeva, smanjenje rizika od dijabetesa, srčanih bolesti i raka. Bulgur sadrži feruličnu kiselinu, sastojak koji može spriječiti nitrate i nitrite (prisutne u mnogim namirnicama) od pretvaranja u nitrozamine koji su povezani s nastankom raka. Takođe sadrži lignane, tvari koje zbog visoke količine antioksidacijskih osobina spadaju među prave borce protiv raka. Lignani osim toga sprječavaju slobodne radikale da oštećuju holesterol koji se zbog toga manje zadržava na stjenkama arterija. A manje holesterola na stjenkama arterija znači manju šansu za razvoj bolesti srca.
Bulgur je odličan izvor vlakana, a bogat je i kalijem i B vitaminima. Vlakna iz bulgura pomažu održavanju uredne probave i mogu spriječiti rak debelog crijeva i rektuma. Kalij pomaže normalizaciji visokog krvnog pritiska pa smanjuje opasnost od srčanih napada i kapi. Vitamini B općenito su potrebni za pretvaranje hrane u energiju. Bulgur sadrži veoma visoku razinu mineralnih tvari. Bogat je željezom, fosforom, cinkom, manganom, selenom i magnezijem. Pri tome sadrži malo masnoća i kalorija, pa konzumiranje bulgura ženama može pomoći i u održavanju vitke linije.