Čovjekova htijenja između zaborava i sjećanja
Čovjekova htijenja između zaborava i sjećanja

Čovjekova htijenja između zaborava i sjećanja

hfz. Aida Kadrija

Čovjekova htijenja između zaborava i sjećanja

Zaokuplja vas nastojanje da što imućniji budete sve dok grobove ne naselite. A ne valja tako, saznaćete svakako! I još jednom, ne valja tako! Saznaćete sigurno! Ne valja tako, neka znate pouzdano, Džehennem ćete vidjeti jasno! I još jednom, doista ćete ga vidjeti očigledno! Zatim ćete toga dana za sladak život biti pitani sigurno!   (Kur'an, CII:1-8)

Svakodnevno smo svjedoci čovjekove zaokupljenosti imetkom i položajem. U nastojanju da unaprijedi svoj imetak i položaj čovjek često zaboravlja svrhu svoga boravka na ovom svijetu. Svoje životno djelovanje usmjerava u pogrešnom pravcu, a posljedice toga su ogromne i teške. Uzvišeni Stvoritelj nas kroz citirane ajete upozorava na pogubnost ovakvog djelovanja. Pa, hoćemo li pouku primiti?

Hasan el-Basri o ovim ajetima kaže:

Mi smo svi Allahovi i svi se Allahu vraćamo! Zaokuplja nas sve ovo, tako mi Allaha, pa se

vječne vatre ne sjećamo, a ni uživanja vječnog. „A ne valja tako, saznaćete svakako! I

još jednom: Ne, ne valja tako, saznaćete sigurno!“ O ljudi, da vam je bilo ko smrću zaprijetio, vi se ne biste nigdje smirili. A ovo vam je Allahovo obećanje, obećanje Onoga koji nikada neće umrijeti!  (El-Basri, str. 81.)

Čovječe, zar zaboravljaš da je ovaj svijet prolazan? Svakim danom sve si bliži svome odlasku sa njega. Pa i pored tog saznanja spreman si žrtvovati sve kako bi tvoj položaj i imetak na ovom svijetu bio veći. Da li je razlog takvog tvog postupanja manjak uvjerenja ili nada u ostanak?

Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom prilikom je rekao:

Čovjek govori: „Moj imetak, moj imetak!“ A od imetka mu pripada samo ono što pojede, obuče i podere, ili podijeli i proslijedi. Sve što je mimo toga, on će kad ode, drugome ostaviti.

Čovjek stari i oronjava, ali dvije osobine uz njega ostaju: pohlepa i nada u dug život.          (Ibn Kesir, str. 1525.)

 

Život na ovom svijetu često nas zanese u tolikoj mjeri da nam se dan odlaska sa njega čini tako daleko, kao da nikad neće ni doći. Često se žalimo na svoju svakodnevnicu i priželjkujemo više i bolje. U nastojanju da to i postignemo sustižu nas svakojake brige i teškoće. O tome kako to prevazići savjetuje nas hazreti Mevlana u sljedećim bejtovima:

 

Sigurnost i zaštita čovjeka je u skromnosti i poniznosti;

jer je nefs pun pohlepe i briga!

 

Brige nas obuzimaju zbog suvišnih želja i prohtijeva, zbog pohlepe za imetkom.

A šejtanu je adet i zanat da nas hvata i lovi na tu udicu!    (Šebi Arus, str. 21.)

Stoga, čovječe, ne dozvoli da tvoja potraga za opskrbom pređe granice umjerenog. Ne dozvoli da pohlepa za imetkom i položajem ovlada tobom pa da zaboraviš svoje krajnje odredište, da zaboraviš Dan polaganja računa.

A njima će se učiniti, onoga Dana kada ga dožive, da su samo jednu večer ili jedno jutro njezino ostali. (Kur'an, LXXIX:46)

Čovječe, poslušaj riječi Uzvišenog – tvoj život je poput jedne večeri ili jednog jutra. Stoga, ne dozvoli sebi zaborav i nemar u tako kratkom periodu! Ne zaboravi istinsku svrhu svoga postojanja! Usmjeri svoja htijenja prema Vlasniku svih riznica dobra. Za svoje potrebe obraćaj se Njemu i nastoj svoje djelovanje i razmišljanje uskladiti prema Njegovom zadovoljstvu. Ne dozvoli da tvoja potraga za dobrom na ovom prolaznom svijetu učini da zaboraviš na onaj vječni svijet. Budi od onih koji kažu:

Gospodaru naš, podaj nam dobro i na ovome i na onome svijetu, i sačuvaj nas patnje u vatri! (Kur'an, II:201)

Čovječe, ukoliko si darovan blagostanjem, pa si u prilici pomoći drugima, učini to. Ne pronalazi sebi bezvrijedne izgovore jer od dobra koje učiniš drugima najviše koristi imaš upravo ti. Svaki čovjek, ma koliko u svom posjedu imao, u prilici je pomoći drugome, pa ako ne imetkom onda svojim djelovanjem ili lijepom riječju i osmijehom.

Ibn-Asakir u biografiji El-Ahnef ibn Kajsa prenosi da je nekog čovjeka, vidjevši ga kako u ruci drži dirhem upitao: „Čiji je ovo dirhem?“ Čovjek je odgovorio: „Moj.“ Tad mu se obratio sljedećim riječima: „Bit će tvoj ako ga utrošiš da bi kakvu nagradu zaslužio ili zahvalnost postigao.“ Zatim je citirao riječi jednog pjesnika: „Ti si imetkov, ako ga čuvaš, a ako ga trošiš, imetak je tvoj.“    (Ibn Kesir, str. 1525.)

Ukoliko želiš sebi dobro, tad postani vrelo dobra, jer je Božiji Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Među prvima, koji će u ući u Džennet, bit će oni koji drugima dobro čine.                                       (Izbor Poslanikovih hadisa, str. 227., hadis 982.)

Želiš li uistinu biti bogat, tad poradi na bogatstvu svoje duše. Ukoliko povedeš računa o ovome nikad nećeš biti siromašan shodno Poslanikovim, s.a.v.s., riječima:

Nije bogatstvo u velikom imetku, nego je pravo bogatstvo – bogatstvo duše.                            (Izbor Poslanikovih hadisa, str. 311., hadis 1361.)

Za svaku blagodat koja krasi tvoj život, pa bilo to zdravlje, ljepota ili imetak, budi zahvalan svome Stvoritelju i potrudi se da je koristiš na najljepši način. Nikad ne zaboravi riječi Uzvišenog:

Zatim ćete toga dana za sladak život biti pitani sigurno! (Kur'an, CII:8)

Čovječe, nikad ne zaboravi ove riječi; ne zaboravi da će doći Dan kada ćeš biti pitan za svaku blagodat kojom si darovan. Vođen sjećanjem na svoga Stvoritelja potrudi se učiniti svoj život ispravnim i smislenim dok je odluka o njemu još u tvojim rukama.

Literatura:

  • El-Basri, Hasan,ČUJEM ŠUM, PRIJATELJA NE VIDIM, kazivanja o moralu (ahlaku), pravilima islamskog ponašanja, pobožnosti i još ponečem, IZ Zagreb, Zagreb, 1989., 126 str., s arapskog preveo: Mehmedalija Hadžić
  • Ibn Kesir, Tefsir Ibn Kesir, skraćena verzija, (skratio: Muhammed Nesib er-Rifa'i), Visoki saudijski komitet za pomoć BiH, II izdanje, Sarajevo, 2002., 1582 str., prevod s arapskog: grupa prevodilaca
  • ŠEBI ARUS, godišnjak Tarikatskog centra, Tarikatski centar Sarajevo, Sarajevo, 1985., 76 str.

 

Izvor: magazin Ašk, br.7, Sarajevo.