Hasan Kafi Pruščak nesumnjivo je jedan od velikana naših prostora. Za njega se tvrdi kako je najveći bošnjački mislilac 16. stoljeća. Svojim životom i djelom dao je izniman doprinos na znanstvenom, kulturnom i prosvjetnom polju. Stoga nije čudno što ga historičari spominju kao jednog od najpoznatijih ličnosti na polju arapsko-islamskih znanosti u evropskom dijelu Osmanskog carstva.
Život
Hasan Kafi je rođen 1544. godine u Pruscu, nedaleko od Donjeg Vakufa. Puno ime mu je Hasan Kafi b. Turhan b. Dawud b. Yakub az-Zibi al-Aqhisari al-Bosnawi. Kafi je njegovo književno ime, dok az-Zibi (lokalitet u neposrednoj blizini današnjeg Bugojna), al-Aqhisari (njegov rodni Prusac) i al-Bosnawi (Bošnjak) predstavljaju oznaku njegove etničke pripadnosti.
O njegovom životu nema mnogo pouzdanih podataka. Školovanje je započeo u Bosni, a nastavio u Carigradu, gdje je ostao punih devet godina. U domovinu se vraća 1583. nakon što je imenovan za kadiju prusačkog kadiluka. Godine 1591. odlazi na hadž u Mekku. Kada je izbio ustanak u Erdelju povlači se sa kadijskog mjesta i počinje predavati učenicima vjerske i svjetovne znanosti. Sudjelovao je u bitkama za ugarske utvrde Jegar (1596.) i Ostrogon (1605.) kao savjetnik u turskom stožeru. U svom spisalačkom radu posebno se istakao moralno-političkom raspravom o uređenju društva i države Temelji mudrosti o uređenju svijeta. Kao nagradu za ovo djelo sultan mu je dodijelioprušački kadiluk kao doživotnu mirovinu, pod uslovom da predaje učenicima tih krajeva. Bavio se i kaligrafijom i rezbarenjem drveta. U rodnom mjestu podigao je džamiju, medresu, mekteb, han, te doveo vodu sa udaljenog vrela do svojih zadužbina. Umro je 1616. godine. Sahranjen je u skromnom turbetu kraj medrese u kojoj je predavao svojim učenicima.
Djelo
Do danas je poznato sedamnaest djela koja se pripisuju Kafiji. Djela po svojoj tematici pripadaju različitim znanstvenim oblastima i vjerskim disciplinama. Predmet njegovog posebnog interesovanja su bili politika, filologija, pravo, spekulativna teologija i logika.
Među poznatijim djelima svakako treba istaknuti sljedeće:
- Ogledalo za prinčeve,
- Kafijin kompedijum iz logike,
- Komentar Kafijina kompendijuma iz logike (stručno obrađen komentar na prvo djelo),
- Metod uvođenja u jurisprudenciju,
- Temelji mudrosti o uređenju svijeta,
- Rajske bašče o načelima vjerovanja iz nauke o kelamu,
- Istraživanje iz stilistike.
Njegovim najpoznatijim djelom smatra se moralno-politički spis Temelji mudrosti o uređenju svijeta (1596.), kojim je želio da ukaže na negativne pojave u državi i društvu. Djelo je napisano na arapskom jeziku, ali je na zahtjev sultana Mehmeda III prevedeno i na turski.
Pruščak je imao hrabrosti ukazati na pravo stanje stvari u državi, te jasno i glasno iznijeti svoja kritička mišljenja i konkretne prijedloge za uspješno prevazilaženje tih problema. Istinske islamske moralne vrijednosti označio je polaznom tačkom ka napretku i boljoj sutrašnjici.
Njegovi originalni rukopisi se nalaze u muzejskim zbirkama Istanbula, Pariza, Beča, Berlina, Bratislave, Lajpciga, Dresdena i Kaira.
Na kraju ovog skromnog izlaganja navedimo par mudrih izreka koje se pripisuju ovom velikanu:
Razmišljanje oštri tupu sablju, a sablja ne oštri tupu misao.
Nema vodiča kao što je razum, čuvara kao što je pravda, mača kao što je istina, niti pomoći kao što je iskrenost.
Nema vlasti bez ljudi, ljudi bez materijalnih dobara, materijalnih dobara bez prosperiteta, niti prosperiteta bez pravde i dobre politike.
Strpljenje je oružje pobjede.
Najvrednije zakopano blago je ljubav u srcima ljudi.
Svoju tajnu povjeri jednome, a savjetuj se s hiljadu.
Korišteni izvori:
- Bošnjački mislilac koji je najavio propast Osmanskog carstva, http://diwan-magazine.com
- Hasan Kafi Pruščak, http://bs.wikipedia.org
- Hasan Kafi Pruščak, http://bs.wikiquote.org
- „Kafi, Hasan“, Proleksis enciklopedija, http://proleksis.lzmk.hr
Priredila: hfz. A. Kadrija