Heljda je jednogodišnja zeljasta biljka sa čvrstom, rebrastom i grubom stabljikom visine 15 – 60 cm koja je na kraju vegetacije razgranata i crvenkaste boje. Porijeklom je iz Azije. Od 10. do 13. vijeka, heljda se naširoko kultivirala u Kini, da bi se zatim proširila u Evropu i Rusiju, a kasnije i u Ameriku. U posljednje vrijeme sve više zaokuplja pažnju pobornika zdrave ishrane zbog svojih ljekovitih svojstava.
Zbog hranljivih sjemenki svrstava se među žitarice, iako botanički pripada kategoriji zeljastog povrća, a neki je ubrajaju, čak i u voćke. Ima kratak vegetacioni period i brzo raste. Od sjetve do sazrijevanja prođe otprilike 3 mjeseca.
Sjemenke heljde su po veličini slične sjemenkama pšenice, ali posjeduju jedinstvenu trokutastu formu. Cvjetovi heljde su vrlo aromatični, zbog čega privlače pčele koje ih koriste da bi napravile poseban med koji ima tamnu boju, snažan miris i posebna ljekovita svojstva. Stoga heljda spada i u medonosne biljke.
Ljekovitost
Heljda je bogata dijetalnim vlaknima, sadrži osam esencijalnih aminokiselina, bogata je mineralima – sadrži fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar i mangan. Pored toga, bogata je flavonoidima, posebice rutinom i ne sadrži gluten, što je bitno za osobe koje su na njega alergične.
Heljda smanjuje razinu šećera u krvi, te je idealan odabir za dijabetičare. Također, smanjuje visok pritisak i holesterol, dva vrlo česta zdravstvena problema modernog doba. Heljda održava zdravlje kardiovaskularnog sistema i smanjuje rizik od raka.
U narodnoj medicini, heljda se koristi na dva načina, kao biljni čaj i u ishrani.
Heljdin čaj pomaže u liječenju:
– bolesti krvnih sudova (proširenje vena, pucanje kapilara i razna krvarenja kapilara)
– slabe memorije (posebno kod starijih osoba)
– reumatizma
– glaukoma
– dijabetesa
Heljda je idealna namirnica za spremanje prirodno zdravih i dijetalnih jela:
– kod poremećaja u probavnom traktu (želuca i crijeva)
– kod posljedica zračenja i kemoterapije (razne vrste karcinoma)
– kod pretjeranog umnog rada (jača memoriju i koncentraciju)
– kod nervne rastrojenosti (depresivna i razdražujuća stanja)
– gojaznosti (dijeta)
– kod slabe krvne slike (malokrvnost)
– dijabetesa.
Svježi listovi heljde mogu da se stavljaju direktno na ranu ili posjekotinu, jer imaju izraženo baktericidno dejstvo.
Preporučujemo vam sljedeće čajeve u liječenju arterioskleroze:
- Dvije kašičice osušenog lista heljde preliti sa 2 dl proključale vode, poklopiti, ostaviti da odstoji 15 minuta i procijediti. Piti dvije do tri šolje dnevno tokom četiri do osam sedmica.
- Supenu kašiku neoljuštenog sjemena heljde sipati u 2 dl vode i ostaviti da se kuha 10 minuta, a potom procijediti. Ovaj napitak treba piti mlak, po dvije do tri šolje dnevno. Može se zasladiti heljdinim medom, koji djeluje umirujuće. Terapija traje tri ili četiri sedmice.
Probajte i heljdinu supu za ublažavanje hipertenzije:
Šolju heljdinog zrna sipati u litar vode i ostaviti da preko noći nabubri. Sutradan ocjediti i kuhati na tihoj vatri uz povremeno mješanje da ne zagori. Za to vrijeme narendati 500 g korjena peršuna, a listove sitno isjeckati. Kad heljda malo omekša, dodati peršun i ostaviti da se kuha još 2-3 minuta. Neposredno prije serviranja supu posuti sjeckanim peršunom i mljevenim kimom.
Izvori: