Većina nas drži da pauci svoja svilenkasta vlakna upotrebljavaju isključivo za pletenje svojih mreža. Zapravo, ni jedna druga životinja ne upotrebljava svoj svileni konac u toliko različitih svrha kao što ga upotrebljava pauk. Pauku njegov konac služi za gradnju skrovišta, kanala za spašavanje, za pravljenje ronilačkih zvona, „zračnih letjelica“, lasa, zamki i, naravno, mreža.
Pauci ne spadaju u red kukaca, već u posebnu skupinu poznatu pod imenom Arachnidea. Za razliku od kukaca, pauci imaju osam pari nogu, osam pari očiju, nemaju krila i građeni su samo iz dva dijela.
Gotovo u svim klimatskim područjima mogu se pronaći pauci: oni se kreću po zemlji, pužu uz biljke, „trče“ po površini vode, pa čak i žive u vodi.
Svoje svilene niti pauk stvara u jednoj žlijezdi koja se nalazi u trbuhu. Pri samom vrhu njegova trbuha nalaze se određeni organi sastavljeni od niza tananih kanala. Svila se luči, prolazi ovim kanalima i izlazi kroz otvore. Pri izlazu iz otvora, ona je još uvijek u tekućem stanju; čim dođe u dodir sa zrakom, odmah očvrsne u svilene niti.
Od tog svilenkastog konca pauk može isplesti mrežu, ali i neke druge tvorevine. Od ljepljivih vlakana plete mrežu koja mu služi za lov na kukce. Za izradu pregrada svoje mreže pauk stvara mnogo deblje i jače niti. A za potrebe učahurenja može isplesti niti one debljine koju želi.
I same mreže što ih pauci pletu mogu biti vrlo različite. Mreža u obliku kotača pripada skupini koju najčešće vidimo. Postoje i mrežaste „cijevi“, sačinjene od glatkih niti u obliku tunela, poput nekih skrovišta. Jedna podvrsta pauka izrađuje svoje mreže u obliku jama s pokretnim, otvorenim poklopcem, koji se odmah spusti i zatvori jamu čim u nju upadnu kukci. Druge pak podvrste ispredaju mrežu u obliku zvona za ronjenje, koje ne propuštaju vodu, te mogu živjeti i pod vodom!
Izvor: 1000 zašto – 1000 zato, Vuk Karadžić, Beograd, 1989., str. 113-114.