Autor: dipl. ing. Samira Aginčić
Većina ljudi misli da se sa inteligencijom rađamo i da se tu ništa ne može promjeniti. Mozak i živčani sustav, naš mentalni hardware, sastoji se od mreže neurona, stanica od kojih svaka može stvoriti desetke tisuća veza s drugima. Smatra se da je mišljenje obrazac aktivnosti u toj mreži.
Aktivnost, ili signali uključuju neurotransmitere, kemijske glasnike u mozgu. I mozak i neurotransmiteri potječu od nutrijenata i stoga ih pogađa ono što jedete i pijete. Za razvoj mozga osobito su važne esencijalne masne kiseline i fosfolipidi, koji čine dio strukture membrana moždanih stanica. Niske razine esencijalnih masnih kiselina, također, su povezane s nižim razinama inteligencije.
Smatra se da djeca koja su dojila majčino mlijeko pokazuju bolje rezultate testa inteligencije. Majčino mlijeko, naime, sadrži DHK, esencijalnu masnu kiselinu koja je od bitne važnosti za razvoj mozga.
Najbolji izvor DHK u hrani je riba, koja je, također, puna fosfolipida. Mozak i živčani sustav fetusa iskoriste više od polovine raspoloživih nutrijenata koje ima tokom razvitka u maternici i oko četvrtinu tijekom odraslog života. Mozak je veoma ovisan o glukozi – gotovo polovica sve raspoložive glukoze odlazi za njegovu opskrbu, te o esencijalnim mastima i fosfolipidima. Fosfatidil kolin je najvažniji fosfolipid koji, također, daje moždani nutrijent kolin. Ovaj je, opet, potreban za stvaranje acetilkolina, neurotransmitera presudnog za pamćenje, kontrolu senzornih ulaznih signala i mišića.
Pomanjkanje ecetikolina dovodi do lošeg pamćenja, letargije, smanjenog sna i suhih usta. Smatra se da to je jedan od glavnih uzroka staračke slaboumnosti koja pogađa jednu od sedam osoba nakon sedamdeset pete. Pokazalo se da kombinacija vitamina B5 i kolina povećava pamćenje i mentalne sposobnosti. Najbolji dopunski izvor kolina je lecitin koji sadrži i fosforilipide. Lecitin je i emuglator koji se koristi u nekim namirnicama. No, nisu svi lecitini isti. Pogledajte etiketu prije kupovine i vodite računa da proizvod sadrži više od 30 posto fosfatidilnog kolina. Omiljena riječ u vezi s poboljšanjem funkcije mozga jesu nootropici – tvari koje potječu od aminokiseline piroglutamata, koja se nalazi u voću i povrću.
I dok dobri nutrijenti mogu poboljšati mentalnu funkciju, loši mogu smanjiti i smanjuju inteligenciju. Ishrana bogata rafiniranim ugljikohidratima – poput šećera, bijelog kruha i slatkiša smanjuje koeficijent inteligencije. I alkohol je među glavnim krivcima. Kafa, iako se obično smatra da poboljšava koncetraciju, zapravo je smanjuje. Spoj kofeina i alkohola usporava reakcije i, prema nekim istraživanjima, opija više nego sam alkohol.
Teški metali poput olova, kadmija i aluminija talože se u mozgu i nedvojbeno je dokazano da smanjuju inteligenciju, koncentraciju i pamćenje. Stoga je smanjenje zagađenja na najmanju mjeru, što uključuje nepušenje, još jedan preduvjet za jačanje vašeg mozga.
Da biste održali mentalnu svježinu, nemojte jesti ugljikohidrate na početku obroka, recimo kruh prije bjelančevina, ribe, na primjer. U protivnom ćete poništiti maksimalno djelovanje bjelančevina na podsticanje aktivnosti mozga.
Šta prija vašem mozgu
1. Redoslijed uzimanja namirnica je vrlo važan. Uvijek prvo jedite bjelančevine, a ugljikohidrate jedite kasnije, tek kad je već počelo varenje bjelančevina. Tako će one prve stići do mozga.
2. Izbjegavajte obilne masne obroke, ako želite da poslije toga budete mentalno svježi. Obilna hrana čini vas tromim. Masnoća se u organima za varenje zadržava duže, i tako produžava osjećaj umora. Što je obrok masniji i obilniji, to će vam trebati više vremena da povratite mentalnu budnost i energiju.
3. Vodite računa da svakoga dana u organizam unosite dovoljne količine sjemenki, njihovih ulja ili nadopuna esencijalnih masti.
4. Svedite na najmanju mjeru izlaganje zagađenju – smogu i cigaretama.
5. Osigurajte optimalnu prehranu putem jela koja sadrže velike količine vitamina i minerala.
6. Bor, mineral u tragovima, može potaknuti mentalnu aktivnost, pa konzumirajte namirnice bogate borom. Ima ga u jezgrastom voću, u mahunarkama, lisnatom povrću kao što su brokule, i u voću, naročito jabukama, kruškama, breskvama i grožđu.
Ništa bez cinka
Ako vam pamćenje slabi i pažnja popušta, to možda znači da ne unosite dovoljno cinka. Poremećaj mentalne funkcije kao posljedica nedostatka cinka najčešće se ogleda u kratkotrajnosti pamćenja i pažnje. Ovo ne značiti da se trebate kljukati preparatima cinka da biste održali dobru memoriju. Količinu koja vam je potrebna za poboljšanje pamćenja dobićete iz hrane, uzimajući hranu iz mora, kao što su ostrige i riba, ali i mahunarke, žitne pahuljice, integralne žitarice i ćureće meso.
Šta jesti pred ispit
Neposredno pred ispit, govor, važan poslovni sastanak ili bilo kakav posao koji zahtijeva mentalnu budnost, jedite namirnice koje sadrže malo ugljikohidrata, puno bjelančevina i malo masti.
Izvor: Zdravlje u kući, Avaz porodična revija, Sarajevo, decembar/prosinac 2005, god. IV, br. 37, str. 56-57.