Kad se posiječe neko stablo starije od godinu dana i pogleda njegov presjek, vide se naizmjenični svijetli i tamni krugovi. Po jedan svijetao i jedan tamni krug čine godišnji prsten, ili god; drvo stvara po jedan god svake sezone rasta ili svake godine.
Zašto su krugovi svjetlije boje, a zašto tamnije? Zato što drvo različito raste u raznim godišnjim dobima. U proljeće i rano ljeto stanice drveta su veće i imaju tanje zidove te zato izgledaju svjetlije. U kasno ljeto stanice su manje, imaju debele zidove i nalaze se čvrsto prirubljene jedna uz drugu; tako se stvara tamniji krug.
Starost drveta može se odrediti brojanjem godišnjih prstenova. Kad se promatraju prstenovi drveta, opaža se da se oni razlikuju po širini i mnogim drugim detaljima. Te razlike prouzrokovane su vremenskim prilikama što su vladale za vrijeme određenog godišnjeg doba. Razlika u svjetlosti, u količini kiše i mineralima u zemlji, proizvest će razliku na prstenovima drveta. Zato znanstvenici često promatraju i proučavaju godove da bi saznali kakve su bile vremenske prilike prije više godina u raznim dijelovima svijeta.
Kad drvo raste, njegovo stablo nije jedini dio koji se iz godine u godinu povećava. Raste i njegova kora. Naime, drvo ima tanak prsten živih stanica koje se dijele između stabla i kore – kambij. Nove stanice, koje se formiraju na unutarnjoj strani kambija, postaju drvo, a one na njegovoj vanjskoj strani čine koru.
Izvor: 1000 zašto – 1000 zato, Vuk Karadžić, Beograd, 1989., str. 93.