Majčinstvo (briga o djeci)

---

Jedna  od važnih obaveza žena je briga o djeci. Ovo nije lahak zadatak, naprotiv veoma je osjetljiv i bitan. To je najsvjetlija i najkorisnija obaveza koja je poklonjena ženama po redu stvaranja. Ukratko ćemo vam spomenuti neke pojedinosti koje su vezane za ovaj problem:

 

 

(1) Plod braka

Iako se muškarac i žena vjenčaju iz nekoliko razloga kao što su seksualni motiv, ljubav, itd., želja za potomstvom nije jedan od glavnih razloga za brak.

Ali neće trebati dugo da istinski motiv prirodnog produženja vrste sam od sebe iskrsne i da se želja za djetetom pojača u njihovom srcima. Dijete je plod bračnog drveta i prirodna želja muškarca i žene. Brak bez djece je kao voćka bez plodova. Dijete će učvrstiti ljubavnu vezu para. Ono postaje podsticaj muškarcu za rad i podstiče roditelje da se brinu za svoju porodicu.

Brak je ponekad prvenstveno zasnovan na strasti, seksualnom odnosu i trenutku seksualnih interesa. Takva zajednica je vještačka i nije trajna, te je uvijek sklona razaranju. Faktor zbog kojeg ova zajednica postaje jača, je dijete.

Strast i seksualni nagon brzo iščezavaju. Jedina uspomena na dane i noći seksualne požude biće djeca, čije će postojanje dirati srca njihovih roditelja.

Hazreti Sedžad  r.a. je izjavio: „Sreća čovjeka je ako ima pobožnu djecu od koje može da zadraži pomoć.“[1]

Allahov Poslanik s.a.v.a. je izjavio: „Pobožno dijete je najmirišljavija biljka među džennetskim biljkama.“[2]

Allahov Poslanik s.a.v.a. je također izjavio: „Povećajte broj svoje djece, jer ću ja na Sudnjem danu biti počastvovan vašom brojnošću, naspram drugih ummeta.“[3]

Kako su neuki oni koji, pod različitim izlikama, odbijaju da imaju djecu i stoga se suprotstavljaju načelu stvaranja.

 

(2) Odgoj djeteta

Najosjetljivija odgovornost majke je njena dužnost da odgaja svoje dijete. Iako bi trebalo da oba roditelja podijele ovu odgovornost, najveći teret je na majčinskim plećima.

To je zato što je majka u stanju da neprestano štiti i nadzire svoje dijete. Ako majke, na pravilan način nastoje da odgoje djecu, onda će se cijela nacija, pa čak i svijet, podvrći revolucionarnim promjenama.

Tako je napredak ili propast društva u rukama žene.

Allahov Poslanik s.a.v.a. je izjavio:“Džennet je pod nogama majke“[4]

Mala djece današnjice, su muškarci i žene sutrašnjice. Ono što sad nauče, primjeniće u budućim zajednicama. Ako se porodice usavrše, društvo će napredovati, budući da društvo nije ništa drugo do skup porodica. Svijet sutrašnjice će patiti zbog naopake, tvrdoglave, neuke, podle, materijalističke, pakosne, nemarne, sebične i opake djece.

U suprotnom, svijet sutrašnjice će imati koristi od poštene, učtive, darežljive, hrabre, pravedne i povjerljive djece današnjice.

Stoga, roditelji uopće, a majke posebno su odgovorne prema svojoj zajednici. One mogu pomoći svome društvu odgajajući pobožnu djecu. S druge strane, one će odgovarati na Sudnjem danu zbog nemarnosti prema svojim obavezama.

Hazreti Sedžad r.a. je izjavio: „Pravo vašeg djeteta je da znate da je ono vaše. Bilo da je ono dobro ili zločesto, vaše je krvi. Vi ste odgovorni za njegovo podizanje, obrazovanje, te upućivanje na Allahov put i podsticanje na poslušnost. Morate se postaviti prema njemu tako da imate u vidu ako ste dobri prema njemu, možete biti sigurni da ćete biti nagrađeni, a ako ste loši prema njemu, možete biti sigurni da će vas kazna stići.“[5]

Naravno da sve majke ne poznaju vještine neophodne za odgoj djeteta, pa bi stoga trebalo da počnu učiti.

 Detaljna rasprava o brizi za dijete ne spada u okvir ove knjige. Srećom, o ovoj temi postoje mnoge knjige raznih pisaca i učenjaka. Žene mogu kupiti ove knjige i uz pomoć vlastitog iskustva mogu odgajati svoju djecu i postati čak stručnjaci za odgoj djece. Ona bi tada mogla da bude od pomoći drugim majkama u izvršavanju njihovih obaveza prema djeci.

Trebalo bi da napomenemo jednu činjenicu. Mnogi ljudi brkaju značenje riječi odgoj i obrazovanje ili poistovjećuju njihovo značenje.

Ali čovjek bi trebalo da zna da se djeca ne odgajaju učenjem različitih tema kao što su odgovarajuće priče, pjesme, Qur'an ili tradicije Poslanika s.a.v.a.

Takve teme su korisne, ali dijete ne bi trebalo samo da uči o poštenim osobama, nego bi trebalo ono samo da bude pošteno.

Stoga, moramo stvoriti takvu atmosferu i životnu sredinu u kojoj će dijete prirodno postati poštena i pobožna osoba.

Ako dijete odraste  u sredini u kojoj vlada poštenje, istinoljubivost, hrabrost, disciplina, čistoća, ljubaznost, ljubav, sloboda, pravda, strpljenje, povjerenje, istinitost i požrtvovanje, onda će ono sve to da usvoji. S druge strane, na dijete koje raste u sredini u kojoj su prisutni izopačenost, prevara, bijes, mržnja, licemjerje, nepristojnost i bezvjernost, neminovno je da će to na njega i utjecati. Takvo dijete može učiti mnoge priče o dobrim i pobožnim ljudima, ali bez ikakve koristi. Nepošteni roditelji ne mogu, odgojiti poštenu djecu makar ih podučavali Qur'anu i hadisima. Neuredna majka i otac, zapravo, uče svoje dijete da bude neuredno. Dijete obraća više pažnje na djela svojih roditelja nego na riječi.

Prema tome, oni kojima je zaista stalo da odgoje poštenu i dobru djecu, trebalo bi prvo da isprve vlastito ponašanje. To je jedini način da se dijete odgoji, da bude korisno i sebi i društvu.

 

Ishrana i higijena

Sljedeća važna dužnost domaćice je ishrana njenog dijeteta (djece). Zdravlje i bolest, ljepota i ružnoća, čak i sloga, pa plahovita narav, te bistrina djece zavise od načina njihove ishrane.

U poređenju s odraslima, djeca imaju drugačiji sistem prehrane. Njihove potrebe variraju s obzirom na uzrast, pa stoga, majke moraju da imaju na umu ovu činjenicu dok hrane svoju djecu.

Najbolja i najhranjivija namirnica je mlijeko. Mlijeko sadrži sve što je potrebno za zdravlje tijela. Prema tome, za novorođenče nije ništa tako prikladno za digestivni sistem kao mlijeko, stoga ne postoje nikakvi problemi ako se dijete hrani majčinim mlijekom. Osim toga, ne bi se trebalo brinuti za prirodnost takvog djeteta.

Hazreti Ali r.a. je izjavio: „Ne postoji bolja i potpunija hrana, nego što je majčino mlijeko za novorođenče.“[6]

Dr. A.H. Taba, bivši šef istočno-mediteranskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije je izjavo: „Jedan od važnih faktora koji čine dijete neotpornim na mnoge bolesti je uskraćivanje majčinog mlijeka, koje je jedino životno osiguranje bilo koje osobe.“[7]

Prema tome, majke koje doje svoje bebe sopstvenim mlijekom moraju da zapamte da to mlijeko sadrži sve neophodne hranljive sastojke.

Ali mlijeko je hranljivo jedino ako majka ima dobru ishranu, što znači da kvalitet njenog mlijeka zavisi od kvaliteta i kvantiteta njene vlastite prehrane. Što je bolja njena prehrana, biće bolje njeno mlijeko. Majke koje hrane svoje bebe mlijekom mogu, nemarnim odnosom prema sopstvenoj ishrani, narušiti sopstveno zdravlje kao i zdravlje svojih beba.

Očevi malih beba imaju također obavezu da opskrbljuju svoje supruge dovoljno kvalitetnom hranom. Nedovoljna ishrana je ozbiljan problem za mnoge ljude i ne smije se potcjenjivati, inače moramo biti spremni da platimo liječenje bolesti koja je njome prouzrokovana.

Možete dobiti mnogo informacija o ovoj temi od svakog doktora ili iz stručnih knjiga. Ali, opće pravilo je da majka dojilja mora konzumirati sve vrste hrane od mesa, voća, mliječnih proizvoda…do povrća.

Važna je činjenica da majčino mlijeko utiče na karakter novorođenčeta, pa je s toga hazreti Ali r.a. izjavio: „Nemojte odabrati neodgovorne žene da doje vašu djecu mlijekom, zato što putem mlijeka u dijete prodiru njihove osnovne karakteristike.“[8]

Hazreti Bakir r.a. je izjavio: „Odaberite plemenite žene da doje vašu djecu svojim mlijekom, zato što osnovni kvalitet mlijeka prolazi od dojilje do djeteta.“[9]

Morate hraniti bebu u tačno određenim intervalima. Vaše dijete se navikava na ovu pravilnost što mu pomaže da bude mirno. To također, pojačava zdravlje njegovog digestivnog sistema i stomaka. S druge strane, ako hranimo dijete čim zaplače, ono se tada neće naučiti da bude disciplinovano. Ako plačem dobija ono što želi, onda će ono prihvatiti ovakvo ponašanje i koristiće se njime čak i kad odraste. Dijete neće imati neophodno strpljenje kada se suoči sa teškoćama. Ono će se koristiti silom da bi ostvarilo svoje želje ili će pokleknuti pred teškoćama.

Nemojte misliti da je disciplinovanje djeteta neostvariv zadatak. Samo morate biti strpljivi i imati odgovarajući program za njegov odgoj sačinjen prema vašim standardima. Eksperti za prehranu djece kažu da se beba mora hraniti mlijekom svaka tri ili četiri sata.

Držite svoje dijete u rukama dok ga hranite. U vašem zagrljaju ono osjeća ljubav što može čak utjecati na njega, kao buduću ličnost. Ne dojite bebu dok ležite, jer se dešavalo da neke majke zaspe dojeći svoje bebe, zbog čega su se neke bebe ugušile jer su im majčina prsa spriječila disanje.

Ako nemate svoga mlijeka, možete bebi dati kravlje mlijeko. Ali budući da je kravlje mlijeko mnogo gušće nego majčino mlijeko, morate mu dodati vodu. Možete, također, koristiti pasterizovano mlijeko koje bi trebao da kuhate dvadeset minuta ili dok ne postane sigurno za bebinu ishranu.

Ne hranite bebu vrućim ili hladnim mlijekom, nego mlijekom koje ima istu temperaturu kao majčino.

Nakon svakog jela, trebalo bi da prokuhate flašicu i onda da hranite bebu, a za vrijeme toplih perioda morate se posebno brinuti za to.

Klonite se upotrebe ustajalog ili kiselog mlijeka. Bolje je da izmjerite količinu mlijeka za svaki obrok da biste se uvjerili da vaše dijete ne uzima previše ili premalo.

Pri korišćenju mlijeka u prahu trebalo bi da se posavjetujete s pedijatrom. Morate uvijek koristiti svježe mlijeko u prahu.

Četiri mjeseca nakon rođenja možete bebu da hranite voćnim sokom. U uzrastu od šest mjeseci, možete također početi da hranite bebu čvrstom hranom i supama. Možete je hraniti biskvitom ili slatkim hljebom. Jogurt i sir su, također, korisni. Postepeno je možete početi hraniti malim količinama vaše sopstvene hrane.

Ne zaboravite da održavate higijenu bebinog kreveta, odjeće i cuclice. Često joj operite lice i ruke. Redovno je kupajte, jer se dojenčad veoma lahko zaprljaju, zaraze i lahko oboljevaju. [10]

  

 

IZVOR: Allamah Ajatollah Ibrahim Amini, BRAČNA ETIKA (Family Ethics Principles of Mariage), PP „Ehlul bejt a.s.“, Zenica, 1996.