Autor: Lejla Bureković
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
Slava i hvala pripadaju Allahu dž.š. Neka je salavat i selam na Njegovog posljednjeg Poslanika, hatemel-enbija, Ahmeda Muhameda Mustafu s.a.v.a., časnu porodicu, Ehli-bejt i odabrane ashabe.
„Hvaljen neka je Allah koji Svome robu objavljuje Knjigu, i to ne iskrivljenu, nego ispravnu, da teškom kaznom, koju će On dati, opomene, a da vjernike koji čine dobra djela divnom nagradom obraduje, u kojoj će vječno boraviti…“ (Al-Kehf; 18; 1 – 3)
Nalazimo se u blagoslovljenom, Allahovom mjesecu, ramazanu. Dan petak u sedmici i mjesec ramazan u godini su vijeme obnove duhovnog života, vrijeme kada se čovjek oslobađa zatočeništva materijalnog svijeta. Svaka stvar ima proljeće ili vrijeme obnove života, a proljeće Kur'ana je mjesec ramazan.
Allah dž.š., naš Stvoritelj, je čovjeka počastio nebrojenim blagodatima. Stoga je teško izdvojiti ili posebno govoriti o samo jednoj određenoj, ili o nekoliko istovrsnih blagodati.
”I ako pokušaš da izbrojiš Allahove blagodati, nećeš biti u stanju da ih izbrojiš. Zaista Allah najviše prašta, i Milostiv je.” (Al-Nahl, 16:19)
Ipak, u ovome času, u ovome danu, u ovome mjesecu i na ovom mjestu, uz Božiju dozvolu, spomenut ćemo neke, po mom skromnom rezonovanju, one koji predstavljaju najbitnija islamska učenja, okosnicu vjerovanja svakog muslimana i svrhom stvaranja čovječanstva.
Allah dž.š. je Svome robu poslao Miljenika, časnog Pejgambera, jer kako Rabb Uzvišeni kaže: „A tebe Smo, Muhammede, samo kao milosti svjetovima poslali…“. U ovom mjesecu započela je objava Kur'ani Kerima, putokaz čovječanstvu, u njemu se obavlja jedan od temeljnih ibadeta koji nas približava našem Gospodaru, a to je post, u njemu je najčasnija noć u godini (Leyl Kadr), u njemu se spuštaju najčasniji meleki…
Allah dž.š., u Svojoj beskonačnoj Milosti, odabrao je mjesec ramazan kao mjesec posta zbog njegovih prednosti nad ostalim mjesecima lunarnog kalendara. „A zašto je Allah dž.š. odabrao upravo mjesec ramazan?“ – pitat će neko. „U čemu je njegova prednost u odnosu na ostalih 11 mjeseci u jednoj godini?“ U 185. ajetu sure Bekare ukazano je da je njegova prednost u tome što je Kur'an, Uputa čovječanstvu, koji je sa svojim naredbama i legislativom odvojio „pravo“ od „krivo“, „istinu“ od „laži“, kako bi se čovjek izveo na put prosperiteta, objavljen u mjesecu ramazanu. Osim toga, i Kur'an i islamska književnost ističu da su sve velike Božanske Objave (Tora, Biblija, Davudovi psalmi, Knjiga Ibrahimova i Kur'an) bile spuštane u ovom mjesecu. S tim u vezi, Imam Sadik (a.s.) je rekao: „Tora je spuštena 6.ramazana, Biblija 12., Psalmi 18., a Kur'an u Noći određenja – Leyl Qadr mjeseca ramazana“.
Tako je mjesec ramazan uvijek bio mjesec za objavu, odnosno spuštanje velikih Božijih knjiga. Ovaj mjesec je uvijek bio i mjesec obrazovanja, učenja, jer obuka bez učenja i prakse ne polučuje rezultate.
Vratit ću se opet nakratko na ajet 185. sure Bekare: „U mjesecu ramazanu je spušten (objavljen) Kur'an“. Ovaj ajet određuje da je mjesec ramazan vrijeme posta, dakle, na početku ajeta govori se da je određeni broj dana, koje čovjek treba postiti, u mjesecu ramazana, te da je Kur'an objavljen „..da bi bio uputa čovječanstvu i jasan znak u razlučivanju istine od neistine..“. „Onaj od vas koji bude prisutan (u svojim kućama) tokom mjeseca, on će postiti, a ko bude bolestan ili na putovanju, on će onda (postiti) isti broj drugih dana…“ Allah dž.š. istu naredbu daje i u ajetu koji prethodi ovome, dakle, 184. ajetu (Bekare), i kako dvostruko nalaže obavezu posta u mjesecu ramazanu, jednako tako ponavlja odredbu o zabrani posta onima koji su bolesni ili na putovanju. Iz ovog ponavljanja Muslimani jasno mogu shvatiti da je post stroga dužnost za ljude koji su na sigurnom i u adekvatnom stanju za obavljanje posta, i suprotno, da je stroga dužnost ne postiti bolesnima i putnicima, pa je kršenje i ove naredbe grijeh. Završetak ajeta 185. sure Bekare još jednom upućuje na filozofiju božije naredbe posta i kaže: „… Allah želi da vam olakša, i On vam ne želi poteškoće...“
Post, koji je Gospodar Svjetova propisao čovjeku, ima svoje obrazovne, društvene i medicinske dimenzije. O tome i o njegovim višestrukim koristima za čovjeka, ovaj uvaženi skup je već imao prilike čuti od početka ramazanskog programa do danas.
Sada, nakon što smo se dotakli dvaju Allahova dobra Njegovog odabranog mjeseca, objave Knjige i propisa o postu, posvetićemo se i jednom od najznačajnijih događaja mjeseca ramazana. Noć kada je objavljen Kur'an… Noć Određenja, i kako je još nazivaju – Časna noć, Qadr.
Iz ajeta 185 sure Bekare potpuno je evidentno da je Kur'ani Kerim obavljen u ramazanu. Prvi ajet sure Qadr kaže: „Mi smo ga (Kur'an) počeli objavljivati u Noći Qadr“. Riječ „Kur'an“ nije eksplicitno pomenut u ovom ajetu, ali sigurno je da zamjenica u ajetu upućuje na Kur'an. Objavljivanje Kur'ana u Noći Qadr, istoj noći u kojoj se odlučuje o sudbini ljudi, drugi je razlog da se iskaže značaj ove velike Božije Knjige u sudbini ljudi ovog svijeta. Stoga, slijedom ovih ajeta iz sure Bekare i sure Qadr, Noć Qadr je u ramazanu. Iz Knjige nije jasno koja je to noć od svih noći u ovom mjesecu, te je to tako ostalo skriveno. Zašto je to tako? Mnogi komentatori vjeruju da je Noć Određenja, skrivena među ostale noći godine, ili u noćima ramazana, iz razloga kako bi ljudi sve noći smatrali važnim jer je Allah dž.š. zadovoljan u svakoj vrsti pokornosti i obožavanja koje Mu ljudi iskazuju. On ima svoje skriveno ime (ismi-a'zam), Njegovo Najveće ime, kako bi ljudi pamtili sva imena Gospodara. Vrijeme smrti je također skriveno, kako bi uvijek bili spremni. I to je, jednom riječju, ta filozofija. Noć Određenja se tako traži u zadnjih deset neparnih noći mjeseca ramazana, jer nema usaglašenog dogovora, odnosno stava koja je to noć. Tako su mnogi komentatori sugerisali da bi to mogla biti 1, 17, 19, 21, 23, 27 i 29 noć. Od Imama Sadika (a.s.) se prenosi da je Noć Qadr 21. ili 23. noć ramazana, dok se u drugoj predaji Imama Sadika prenosi da je također rekao: „Određivanje sudbine je u Noći Qadr 19.noći ramazana, njeno potvrđivanje je u 21. noći, a zapisivanje u 23. noći“.
O veličini ove noći, govori Kur'an ajetima: „Noć Qadr je bolja od hiljadu mjeseci“. Znamo da je hiljadu mjeseci više od 80 godina, pa zaista, kakva je to veličanstvena noć koja vrijedi više od dužine jednog prosječnog ljudskog života!?!?! U nekim komentarima se prenosi da je Allahov Poslanik, Muhammed s.a.v.a. rekao: „Jedan od Izraelićana je proveo hiljadu mjeseci obučen u bojno odijelo (pod ratnom spremom) i uvijek je bio spreman za Sveti rat na Božijem putu“. Poslanikovi prijatelji su se iznenadili čuvši ovo i poželjeli da se i njima ukaže takva vrlina i čast. A onda je objavljen ovaj ajet i rečeno „Noć Qadr je bolja od hiljadu mjeseci“.
Ono što je vrlo važno ovdje spomenuti je i da Noć Qadr nije samo za period poziva u vjeru i objave Kur'ana, već je to stalna činjenica i noć koja se ponavlja svake godine.
Tražila sam odgovor i na pitanje “Da li je Noć Qadr u isto vrijeme u različitim vremenskim zonama na planeti zemlji?“. Znamo da početak mjeseca nije isti u svim dijelovima svijeta, tj. u jednoj zoni je danas, npr prvi dan mjeseca, a u drugoj zoni taj isti dan je već drugi dan mjeseca. Noć Qadr može biti noć kada Zemlja napraviti potpuni krug, tj. u toku 24 sata gdje tama /mrak/ pokrije sve dijelove zemlje, tada je noć Qadr, čiji je početak od jedne tačke, a završava na drugoj.
Još jedna od blagodati kojom nas Allah dž.š. obasipa tokom mubarek mjeseca ramazana, je spuštanje meleka. „Meleki i ruh, s dozvolom Gospodara svoga, u njoj silaze radi odluke svake…“ Kod riječi „Ruh“- duh, neki komentari kažu da se „ruh“ odnosi na meleka Džibrila, pouzdanog, koji je tako i nazvan: ruh-ul-amin, dok drugi komentar, koji se ukazuje prikladnijim, kaže: „ruh“ je važno, značajno stvorenje, veće od meleka“. U predaji od Imama Sadika (a.s.) kaže se da ga je osoba upitala da li je „ruh“ isto što i Džibril. Imam je odgovorio: „Džibril je jedan od meleka, a ruh je veći od meleka. Zar Allah, Uzvišeni, nije rekao: „Meleci i duh sveti (ruh) silaze“ ?“
U čemu se to još ogledaju Allahove blagodati, Allahova dobra prema insanu ?
Allah dž.š. daje „listu“ onoga što je dobro:
- Vjerovanje u Allaha
- Vjerovanje da će se jednog dana odgovarati za svoja djela
- Vjerovanje da je Sudnji dan vrijeme kada ćemo biti nagrađeni ili kažnjeni za svoja djela,
- Vjerovanje u meleke,
- Vjerovanje u nebeske knjige
- Vjerovanje u sve Božije poslanike
Upravo u ovom mjesecu svaki iskreni vjernik će preispitati svoja djela, svoje ponašanje (kako prema drugim ljudima, tako i prema sebi) i svoju usklađenost s Božijim propisima (naredbama i zabranama). Da li smo od onih koji, koristeći Allahova dobra, povećavamo svoj imetak dajući ga siromašnim i nevoljnim, jesmo li stisnute ili otvorene ruke (odnosno duše), da li smo od onih koji održavaju svoj namaz, daju zekat, održavaju ugovore… Da li smo strpljivi? Posjedujemo li sve ove karakteristike? Podsjetimo se da su sve ove ljudske osobine, koje trebaju krasiti jednog muslimana, formulisane u 177. suri Bekare: „Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha i Onaj svijet, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima i siročadi, i siromasima i putnicima – namjernicima ….“.
Bereket u toku ramazana…. koliko puta smo se svi osvjedočili kako nam Allah dž.š. povećava opskrbu u ovom mjesecu?!?!
Koliko god je ljudi za sofrom, hrane i pretekne; ostane i višak koji možemo podijeliti ljudima s manjom opskrbom. Pa, budimo milostivi jedni prema drugima, kako bi se i nama milost ukazala. SLAJD Imam Ali (a.s.) je rekao: “Samilošću prema drugima spušta se Allahova milost“. Činimo to i javno i tajno. U ovim toplim ljetnim danima nahranimo i napojimo gladne i žedne životinje, smilujmo se i činimo dobro Allahovim stvorenjima.
Nemojmo se bojati siromaštva, jer naša opskrba neće biti umanjena, niti će naša nafaka otići drugome. „Tvoje je samo ono što daš !“
Mjesec ramazan u istoriji Poslanikovog ummeta bilježi radosne i sjajne događaje za muslimane. U ovom mjesecu odigrala se, pobjedonosna bitka na Bedru. Ta velika bitka je bila iste godine u kojoj se obavezao i post mjeseca ramazana, a zatim se promijenila kibla (od Mesdžidu-l-aksa u Jerusalimu prema Kabi u Mekki) i na taj način nezavisnost muslimanskog ummeta i islamske vlasti dobila novu dimenziju. U ovom mjesecu rođen je i Poslanikov unuk, Imam Hasan (a.s.), sin Fatime i Alija, kojem je dato ime koje nikad do tada nije dato ni jednom Božijem stvorenju. Na sretni dan njegovog rođenja, zaživjeli su sunneti koje do tada čovječanstvo nije poznavalo (akika, učenje ikameta i ezana na uho novorođenčeta, dijeljenje sadake…..). U ovom mjesecu rodio se onaj poslije kojeg niko nije toliko ličio Poslniku (ص). U nekim predajama se navodi da je Imam Hasan: sin Fatime (ع) i Alija (ع) sin Mekke i Medine sin Saffe i Merve, sin TAHA-a i YASIN-a, predvodnik dunjaluka i ahireta….
Nažalost, u ovom časnom mjesecu prisjećamo se i tužnih događaja. 21. ramazana obilježavamo dan kada je, nakon što je smrtno ranjen, svome Gospodaru preselio Imam Ali. Iz ovog primjera, muslimani, kao opšte pravilo, stoga trebaju biti svjesni da nam težine i nevolje s kojima se susrećemo u životu nisu na štetu, već se pomoću njih odgajamo, pomoću njih polahko idemo ka svom savršenstvu i tako dobivamo svoju energiju.
Ramazan je vrijeme kada pravimo redovnu reviziju, gledamo šta postižemo i uvidjećemo da nas problemi, koji su sastavni dio života, podižu u tom našem nastojanju da budemo savršeniji i bolji.
Naš Stvoritelj, Allah dž.š., je bezgranično Milostiv i Svoju Milost On je pretpostavio Svojoj srdžbi. Nadamo se da će naša pokornost Bogu i sve ono što činimo u ovom mjesecu biti prihvaćeno kod Boga.
Gospodaru! Spusti na nas budnost i spoznaju kako bismo se okoristili dobrima Noći Qadra.
Gospodaru! Nadamo se da će predodređivanje naše sudbine biti odlučeno tvojom Milošću.
Gospodaru! Ne svrstaj nas među one koji su lišeni / uskraćeni od ovog mjeseca, jer je to lišenost / uskraćenost najgora.