Arapski jezik ( اللُّغَةُ العَرَبِيَّةُ) pripada južnom ogranku semitskih jezika. Aktivno ga govori više od dvije stotine miliona ljudi širom arapskog svijeta, a na različite načine ga koriste i izučavaju muslimani cijelog svijeta, budući da je arapski jezik – jezik Božije Objave. Muslimani se u svojim dnevnim molitvama (namazu) služe arapskim jezikom. Arapski jezik je jedan od šest službenih jezika organizacije Ujedinjenih nacija.
Kao jezik jedne od najvećih svjetskih religija (islama) i službeni jezik mnogih država i dinastija koje su vladale u prošlosti, arapski jezik je ostavio svoj trag i na drugim jezicima u svijetu. Mnoštvo arabizama možemo susresti i u našem jeziku.
Tokom srednjeg vijeka, arapski jezik je bio glavni jezik nauke i kulture. Mnoga značajna djela iz različitih naučnih oblasti napisana su na arapskom jeziku. Sve to je rezultiralo brojnim arabizmima u nomenklaturi evropskih jezika na području filozofije, astronomije, astrologije, matematike, algebre, medicine i drugih nauka.
Arapski jezik možemo podijeliti na:
1. Klasičan arapski jezik. To je jezik Kur'ana, poezije i književnosti. Arapski lingvisti su ga standardizovali u VIII i IX vijeku i do danas je ostao nepromijenjen.
2. Moderni standardni arapski jezik (MSA). To je službeni jezik arapskog svijeta, a od klasičnog arapskog razlikuje se u stilu i leksici, dok je struktura i sintaksa ostala nepromijenjena. MSA se koristi u nauci, literaturi, štampi, televiziji kao i u sistemu obrazovanja.
3. Govorni arapski jezik (dijalekti). Uslijed velikog prostranstva na kojem je smješten arapski svijet, kao i različitih geografskih i historijskih utjecaja razvilo se više tipova govornog arapskog jezika, a osnovna podjela je na:
– istočne dijalekte koji se koriste u Libanu, Siriji, Palestini, Jordanu i Egiptu kao i u dijelu Iraka;
– zapadne dijalekte koji se koriste u zemljama od Libije do Maroka, gdje se osjeća veliki utjecaj francuske kolonizacije na razvoj jezika.
Arapski dijalekti nisu uvijek razumljivi svim govornicima arapskog jezika. Na primjer, osoba iz Maroka će se vrlo teško sporazumjeti sa osobom iz Jemena, ukoliko se budu služili svojim govornim jezikom. Ali zato svi Arapi širom svijeta čitaju novine na MSA.
Arapsko pismo ima 28 slova (harfova) i sva slova su suglasnici. U arapskom pismu nema posebnih slova za oznaku samoglasnika već se u tu svrhu koriste posebni znaci koji se stavljaju nad suglasnike ili ispod njih. U arapskom pismu nema podjele slova na velika i mala, niti podjele na pisana i štampana slova, ali se zato oblici arapskih slova razlikuju zavisno od njihovog položaja u riječi. Slovo (harf) se piše različito zavisno od toga da li stoji samostalno (ne veže se za druga slova), ili se nalazi na početku riječi, u njenoj sredini ili na njenom kraju.
Najčešća podjela arapskih slova je na dvije osnovne skupine, a to su: mjesečeva i sunčeva slova.