Znanstvenici su otkrili fosil nove vrste divovskog pingvina. Ovo bi otkriće moglo promijeniti način na koji se gleda na evolucija pingvina.
Nedavno otkriveni fosil divovskog pingvina imao je tijelo dužine oko 150 cm. Novo otkriće datira iz razdoblja paleocena i staro je otprilike 61 milijun godina, što ga stavlja među najstarije fosile pingvina na svijetu. Kosti se znatno razlikuju od kostiju otkrivenih u sklopu drugih otkrića iste dobi i pokazuju da je raznolikost pingvina iz razdoblja paleocena veća nego se pretpostavljalo. Znanstvenici iz Instituta Senckenberg Research svoje su otkriće objavili u časopisu The Science of Nature.
Lokaliteti nalazišta fosila uz rijeku Waipara u Canterburyju na Novom Zelandu su poznati po brojnim ptičjim fosilima, koji su ugrađeni u morski pijesak samo 4 milijuna godina nakon što su dinosauri izumrli. „Među nalazima s tih lokaliteta, kosturi iz područja Waimanu su od velikog značaja, posebice najstariji poznati pingvin“, navodi dr. Gerald Mayr s Instituta Senckenberg Research u Frankfurtu.
Zajedno s kolegama iz muzeja Canterbury u Novom Zelandu, Mayr je opisao novootkriveni fosil pingvina. „Ono što razlikuje ovaj fosil od ostalih nalazasu očite razlike u odnosu na ranije poznate ostatke pingvina iz tog razdoblja geološke prošlosti. Kosti nogu smo ispitali i pokazale su da je nedavno opisani pingvin bio znatno veći od ostatka svoje već opisane rodbine. Osim toga, pripada vrsti koja je više usko vezana za pingvine iz kasnijih razdoblja.“
Prema istraživačima, novoopisani pingvin je živio prije oko 61 milijun godina i mogao je doseći dužinu tijela od oko 150 centimetara, što je skoro dužina tijela kao u vrste Anthropornis nordenskjoeldi, najvećeg poznatog fosila pingvina koji je živio na Antarktici prije oko 45 do 33 milijuna godina, te je puno mlađi u geološkom smislu. „To pokazuje da su pingvini do ogromnih veličina došli vrlo rano u povijesti svoje evolucije, prije oko 60 milijuna godina“, dodaje Mayr.
Osim toga, tim znanstvenika iz Novog Zelanda i Njemačke pretpostavlja da se novootkrivena vrsta pingvina također razlikovala od primitivnijih rođaka roda Waimanu po načinu kretanja: veliki pingvini vjerojatno su se kretali uspravno, dok je gegajući hod karakterističan današnjim pingvinima. „Otkrića pokazuju da je raznolikost pingvina u ranom paleocenu bila veća nego što smo ranije mislili“, navodi Mayr.
Izvor: Sciencedaily.com / biologija.com.hr