Pohlepa
Pohlepa

Pohlepa

hfz. Halid Hadžimulić


 وَلَقَدْ كَرَّمْنَا بَنِي آدَمَ وَحَمَلْنَاهُمْ فِي الْبَرِّ وَالْبَحْرِ وَرَزَقْنَاهُم مِّنَ الطَّيِّبَاتِ وَفَضَّلْنَاهُمْ عَلَىٰ كَثِيرٍ مِّمَّنْ خَلَقْنَا تَفْضِيلًا 

Mi smo odlikovali sinove Ademove (tj. ljude): dali smo im da putuju kopnom i morem, opskrbili smo ih ukusnim jelima i dali im velike prednosti nad mnogim ostalim stvorenjima. (Kur'an, Isra:70.)

Pohlepa je jedno ružno svojstvo koje kao zaraza obuhvata ljudska srca, dok ih ne učini potpuno bezosjećajnim, tako da ne vide i ne znaju za nevolje drugih ljudi oko sebe. Ova hikaja o pohlepi nalazi se u trećem svesku „Mesnevije“.

Naslov joj je:

Jedan čovjek moli Musa pejgambera da mu otkrije tajnu govora životinja

Kako životinje između sebe razgovaraju i kako se sporazumijevaju. Ova hikaja ima preko stotinu bejtova i devet odlomaka.

Na početku, u prvom bejtu prvog odlomka, hazreti Mevlana započinje hikaju ovim riječima:

1. bejt

Jedan mlad radoznao čovjek moli Musa pejgambera pa mu kaže:

– Ja Musa! Nauči me da razumijem govor životinja!

2. bejt

– Kad bih razumio govor životinja, ja bih mogao ibret uzeti (pouku crpiti iz toga),

i mnogo koristi dini-islamu učiniti! – kaže ovaj mladić.

3. bejt

– Jer jezik ljudi uvijek se kreće u jednom te istom krugu.

Uvijek se govori samo o nafaki; o hljebu, jelu i piću!

4. bejt

– A životinje imaju druge brige i probleme!

Kod njih je drugačiji raspored vremena, drugi poslovi!

Tako kaže ovaj mladić, obrazlažući svoju molbu. Vukla ga je radoznalost, da tu tajnu sazna i otkrije.

5. bejt

Musa mu reče: – Prođi se te lude želje!

– Jer ta želja nosi u sebi puno opasnosti za tebe!

6. bejt

– Ibret i hikmet (spoznaju i mudrost) traži od Allaha, dž.š.!

A ne iz knjiga, iz riječi, iz slova i iz usta drugih! (Iz glasova sa jezika!)

Tako sjetuje Musa, alejhisselam, ovog mladića. Ali on je uporan nemiran i radoznao!

7. bejt

a)  Ali ovaj čovjek postade još zagrijaniji (za otkrićem te tajne),

     baš zato što ga je Musa, a.s., od toga odvraćao!

Pa kaže hazreti Mevlana, dajući nam pouku:

b)  U čovjeku, kad mu se nešto uskraćuje i zabranjuje,

     još više raste želja i pohlepa za tim!

    (Da to dobije i ostvari! Da nešto sazna i otkrije).

8. bejt

Ovaj naivni čovjek, ne mogavši odoljeti svojoj želji, opet se obraća Musa pejgamberu, pa mu kaže:

– O Musa! Kad je tvoje svjetlo zasjalo na zemlji,

svaka stvar koja je nešto značila još više je dobila na svojoj vrijednosti!

9. bejt

– Mene siromaha mahrum učiniti (lišiti me ove moje želje, ovog mog murada),

to nije lajik i ne bi dolikovalo tvojoj dobroti – o ti plemeniti i darežljivi čovječe!

Kaže ovaj mladić Musa, alejhisselamu.

10. bejt

– Ti si Allahov zastupnik na zemlji, pejgamber ovog vremena!

Ako mene odbiješ i uskratiš mi ovu želju, mogao bi se kajati!

11. bejt

Musa reče, obraćajući se u dovi Allahu, dž.š.:

– Ja Rabbi! Ovaj naivni čovjek ne zna kako stvari stoje!

On, kao da je igračka u rukama satane!

(Šejtan hoće s njim da se poigra i da ga izigra!)

12. bejt

– Ako ga naučim (jeziku životinja), on će biti na gubitku!

Ako ga ne naučim, u njegovo će srce unići zlo i mržnja!

(Otići će na krivi put.)

13. bejt

Đenabi Hakk (Allah, dž.š.) odgovara Musau:

– O ti, Musa! Nauči ga malo! (Pokaži mu to otkrij mu tu tajnu!)

Jer ja iz svoje dobrote i plemenitosti ne mogu odbiti dovu onoga ko Me moli i ko od Mene nešto traži.

14. bejt

–  Ja Rabbi, reče Musa, on će se na koncu pokajati (što je to želio);

Pa će (od žalosti i gnjeva) odjeću sa sebe derati, ruke lomiti i plakati.

Pošto je napravio uvod u ovu hikaju, Hazreti Mevlana prelazi u nasihat pa nam u nekoliko bejtova daje ove savjete:

15. bejt

Nema svak’ snage ni sposobnosti da nešto postigne i ostvari. (Nije to svakom dato!)

Slabost i ovisnost o jednoj višoj sili, a onda nada i pouzdanje u Allaha, dž.š., to je kapital pobožnih ljudi!

16. bejt

Iz tog razloga siromaštvo (tj. skromnost, poniznost i priznanje ovisnosti o Svevišnjem) – to je vječni ponos pobožnih;

 jer putem pobožnosti jača duhovna snaga robova koji su odani Allahu, dž.š.  (Oni tako dolaze do svoga cilja do svoga murada).

17. bejt

– Bogataš se ne rastavlja od svog imetka (zato nije omiljen kod velikih ljudi, kod duhovnih velikana – evlija).

– Jer pod uticajem bogatstva on se osili i nema sabura da trpi belaje.

18. bejt

–  Za čovjeka je sigurnost i zaštita – u skromnosti i poniznosti;

jer je nefs pun pohlepe i briga!

Komentar:

Da bi se čovjek oslobodio pohlepe lijek je siromaštvo. (To jest, umjerenost, odricanje i obuzdavanje nefsa, uskraćivanje samom sebi suvišnih želja i prohtjeva).

A da bi odbacio brige lijek je skromnost i poniznost.

Imetak i bogatstvo opterete čovjeka brigama.

19. bejt

Brige nas obuzimaju zbog suvišnih želja i prohtijeva, zbog pohlepe za imetkom.

A šejtanu je adet i zanat da nas hvata i lovi na tu udicu!

20. bejt

Onome ko jede zemlju želja je zemlja! (On žudi za materijom.)

Taj jadnik neće osjetiti đulbešećera!

 

 

Izvor: ŠEBI ARUS, godišnjak Tarikatskog centra, Tarikatski centar Sarajevo, Sarajevo, 1985., str. 14-21.