Ekvator je geografski pojam, koji predstavlja zamišljenu liniju povučenu oko planete na jednakoj udaljenosti od polova. Dužina Zemljinog ekvatora je 40 074,99840 km. Godišnja doba, odnosno razdoblja jednake klime na određenom geografskom području na Zemlji, nastaju zato što su različita Zemljina područja u istim periodima godine različito nagnuta prema Suncu.
Što se više približavamo ekvatoru, to su godišnja doba slabije izražena. Na ekvatoru Sunce tokom cijele godine u podne stoji u zenitu. Inklinacija Zemljine osi ovdje gotovo uopšte nema uticaja na klimu, a tokom godine se ne javljaju nikakve značajnije oscilacije. Ne mijenja se čak ni trajanje dana: Sunce uvijek izlazi oko 6 sati ujutro i zalazi u 18 sati.
Insolacija, odnosno količina energije koju prima Zemlja sa sunčevim zrakama, je ovdje intezivnija nego igdje drugdje na svijetu. Zagrijavanje svoj vrhunac dostiže u podne. Budući da nad toplim površinama u pravilu vlada nizak pritisak zraka, na ekvatoru se oko podne koncentriraju ciklone sa snažnim nevremenima.
Ekvator leži uglavnom na tri najveća okeana: Tihi okean, Atlantski okean, i Indijski okean. Prolazi preko tri kontinenta: Južna Amerika, Afrika i Azija. Najviša tačka na ekvatoru je na nadmorskoj visini od 4.690 metara i nalazi se na južnim padinama Cayambe u državi Ekvador. To je jedino mjesto na ekvatoru gdje se može vidjeti snijeg.
Iako teoretski godišnja doba na ekvatoru postoje, temperaturne razlike između njih su neznatne. Stoga, ako o godišnjim dobima razmišljamo na osnovu temperature, pa zimi očekujemo niske temperature, a ljeti visoke i slično, onda u tom kontekstu možemo tvrditi da na ekvatoru nema godišnjih doba.
Izvori:
– wiki.answers.com, Science Questions, Why do countries at the equator have no seasons?
– e-Lumen.net, Smjena godišnjih doba
– Reader's Digest, 1000 odgovora na pitanja iz znanosti, “Mozaik knjiga”, Hong Kong, 2010., str. 241.
– bs.wikipedia.org, Ekvator
– en.wikipedia.org, Equator
– hr.wikipedia.org, Insolacija