Autor: doc. dr. Mehmed Kulić
Širom svijeta postoje kampanje za poboljšanje zdravlja populacije u cjelini. U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i najrazvijenijim zemljama svijeta, kardiovaskularne bolesti (KVB) su ubojica broj jedan. U Federaciji BiH smrtnost od KVB je „zastrašujuća“ i doseže 57% (prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za 2011. godinu). To u praksi znači da od tri smrti, dvije otpadaju na KVB. U preostaloj trećini uzroka smrtnosti smješteni su svi drugi uzroci smrtnosti (kao npr. sve infektivne bolesti, maligniteti, traume, bolesti ovisnosti, i sl).
Promatrajući „ženski dio“ populacije, dugo se smatralo da su žene „zaštićene“ od KVB, a posebno žene u generativnom periodu. Situacija se dramatično mijenjala i sada svake godine pola milijuna američkih žena umire od KVB.
Promjena navika i načina života, posebno u toku sadašnje inicijative „izjednačavanja spolova“ tj. stalnih pokušaja (i uspijevanja!) žena da se uhvate u koštac sa poslovnim problemima u najširem smislu, htjenja žena da se izgrade uspješne poslovne karijere, zanemarivanja bioloških procesa ženskog tijela, prihvaćanja riziko faktora (posebno porast pušenja i utjecaja stresa u ženskoj populaciji) izjednačavaju spolove na svim poljima ljudske djelatnosti, ali nažalost i na polju obolijevanja od KVB. Američka istraživanja su pokazala da među starijim, neobrazovanim i ženama iz različitih etničkih skupina neznanje o potrebi prevencije KVB je glavni razlog smrtnosti tih skupina. Mlade, obrazovane i poslovno aktivne žene, bukvalno znaju „izrecitirati“ svoje faktore kardiovaskularnog (KV) rizika, ali prema tom znanju ništa ne preduzimaju, tako da ova skupina žena umire iznenada (slično muškarcima!), ali zbog nečinjenja. Krilatica “prevencija je ključ” je odavno poznata, a žene u SAD su izrazile potrebu da u prevenciji i liječenju učestvuju svi doktori koji i inače liječe žene od liječnika opće prakse, obiteljskih liječnika, internista do ginekologa, a sve u smislu personalizacije novih smjernica u prevenciji KVB. Prije nekoliko godina u SAD, pod pokroviteljstvom američke organizacije za srce (engl. American heart association-AHA) u saradnji sa 11 vladinih i nevladinih organizacija, izdate su na dokazima zasnovane smjernice za prevenciju KVB kod žena (engl. Evidenced-based Guidelines for Cardiovascular Disease Prevention in Women).
Nove smjernice su personalizirane tako da se svaka žena nalazi u jednoj od tri kategorije rizika i to temeljeno na bodovima Framingham riziko skora ( engl. Framingham Global Risk Scores). Prema tom riziko skoru postoje: kategorija visokog, srednjeg ili niskog rizika.
Tokom sljedećeg desetljeća, visokorizične žene imaju za > 20% povećane šanse za kardiovaskularne događaje, dok one sa srednjim rizikom imaju taj procent povišen između10% – 20%, dok one s niskim rizikom imaju povećan KV rizik za manje od 10%.
Prema ovim smjernicama sve žene, bez obzira na njihove faktore KV rizika, trebaju promjenu načina života. Obavezan prestanak pušenja, umjerena tjelesna aktivnost barem 30 minuta dnevno, zdrava ishrana i obavezno mršavljenje pretilih osoba navode se kao PRVA klasa preporuka, što ukazuje da bez promjene načina života nema korisnog i učinkovitog smanjenja postojećeg KV rizika.
Pušenje
Napravite plan kako prestati pušiti. Niko nikada nije rekao da je odvikavanje od pušenja jednostavno i lagano. Postoje mnoge tehnike koje su korištene, kako bi se ljudi odrekli ove štetne navike.
Najboljom strategijom se pokazao razgovor sa zdravstvenim radnicima, profesionalcima koji će im pomoći u njihovoj želji da prestanu pušiti cigarete, ali je ta aktivnost povezana sa stalnim razgovorima i bodrenjima, dok se ne dođe do željenog rezultata.
Kontrola i smanjenje prekomjerne težine
Kontrola i smanjenje prekomjerne težine je od iznimne važnosti. Ako želite izgubiti na težini, trebate to učiniti razumno. Mnogi od današnjih programa mršavljenja pomažu da izgubite težinu brzo, ali nisu dizajnirani kako bi nam pomogli održati željenu težinu na duže vrijeme. Kao rezultat toga imamo tendenciju da se početna težina brzo povrati, ali da se težina potom i poveća. Psihički učinci takvih dijeta kod pretilih su nesagledivi. Ponovni pokušaji mršavljenja su sve rjeđi, depresija veća, a hrabrost da se ponovno pokuša sa mršanjem često potpuno izgubljena.
Indeks tjelesne mase ili BMI je mjera koja vam omogućuje da znate što je to idealna tjelesna težina u odnosu na određenu visinu. Tim indeksom provjeravate kako se kreće proces mršavljenja. Odrediti BMI je najlakše ako odete na neku internet stranicu koja ima urnek za njegovo određenje (npr. http://www.plivazdravlje.hr/zdravlje-online/bmi). Mnogi sportaši sa velikom mišićnom masom nisu se uklapali u ovaj indeks, jer prevelika mišićna masa povećavala je tjelesnu težinu, a u odnosu na visinu prema formuli bi dobijali veliki BMI, tako da bi prema istom bili svrstani u pretile osobe, iako su oni u stvarnosti imali atletsku figuru i bili daleko od gojaznih osoba. Zato je u upotrebi odnos STRUK-BOKOVI (engl. Waist-hip ratio) odnos, koji je još jedan važan pokazatelj-debljine (za detalje tog odnosa vidjeti http://en.wikipedia.org/wiki/Waist–hip_ratio) Provjerite vaš struk-bokovi odnos.
Fizička aktivnost
Isplanirajte više fizičke aktivnosti u svom dnevnom rasporedu. Fizička aktivnost ne trebala biti teška fizička aktivnost. U stvari, sa samo 30-60 minuta ugodne dnevne fizičke aktivnosti, možete spriječiti i kontrolirati svoje faktore KV rizika, kao što su visoki krvni tlak, visoki kolesterol, i prekomjerna težina.
Vaš cilj bi trebao biti da akumulirate najmanje 150 minuta umjerene do snažne aerobne fizičke aktivnosti svaki tjedan (najlakše je zapamtiti da su aerobne vježbe pretežno one u kojima mijenjamo prostor dok vježbamo!). Ne morate ići u teretanu ili kupovati skupe gimnastičke sprave da bi ste vježbali! Hodajte! Hodanje je jednostavan i opuštajući način fizičke aktivnosti, a ako ga ubrzate onda ste jako fizički aktivni! Idite na svjež zrak i hodajte nakon jela, ili šetajte po zatvorenim prostorima ako vrijeme nije dobro. Što ste više fizički aktivni, više ćete unaprijediti vaše zdravlje. Trebali bi vježbati u intervalima od 10 minuta ili više da biste optimalno utjecali na srce.
Ishrana
Hranjiv i uravnotežen obrok može vam pomoći smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Ovakvi obroci mogu:
- smanjiti unos kolesterola
- povećati unos za srce zdravih i hranjivih tvari
- uravnotežiti vašu tjelesnu težinu
- kontrolirati razinu šećera u krvi
- zadržati krvni tlak na željenim vrijednostima (tj. TA < 140/90mmHg)
Pročitajte sastav obroka ako su konzervirani. Izaberite što ćete jesti! Izbjegavajte hranu sa visokim postotcima zasićenih masnoća i soli, i ograničite unos alkohola. Jedite voće i povrće, bijela mesa (piletina, riba, mlado crveno nemasno meso), posne sireve i obrano mlijeko. Upotrebljavajte sirovo, hladno cijeđeno maslinovo ulje (ali ne za prženje!).
Stres
Smanjenje razine stresa također pomaže u smanjenju KV rizika. Da biste smanjili stres prvo morate shvatiti što je uzrok vašeg stresa. Fizička aktivnost, zdrava ishrana i bavljenje sportovima (amaterski) može pomoći u smanjenju stresa. Problem je što bi se stresa trebalo oslobađati odmah po njegovom stvaranju, ali mi to često nismo u mogućnosti. Pobrinite se da imate vremena za sebe, i uzmite u obzir metode joge ili meditacije, kako bi se smanjila razina stresa. Razgovarajte o vašem stresa sa svojim prijateljima i obitelji-oni možda imaju strategiju kako vam pomoći. Postoje metode koje pomažu rješavanju stresa, a vjerske su prirode i veoma su učinkovite.
Izvor: magazin Ašk, broj 1, Dobra knjiga, Sarajevo, april 2014, str. 50-54.