Iako se ne svrstava u red četiri velika kineska izuma (kompas, barut, papir i tisak), svila je možda najvećai kineski doprinos svjetskoj civilizaciji. Svila se prede od niti čahira duduovog svilca (bambyx mori je najkvalitetniji) i ima vlakno izuzetnih svojstava: ima izvanrednu rastezljivu čvrstoću i toliko je elastična da se može razvući do dvadeset posto svoje dužine prije nego se podere; a pogodnija je za bojenje od bilo kojeg drugog prirodnog vlakna, Svilena odjeća ljeti hladi, ali zimi grije. Nije čudo da su ljudi diljem čitavog antičkog svijeta težili razumjeti tajnu njene proizvodnje, a kad im to nije uspjelo, bili su spremni plaćati goleme svote novca kako bi je se domogli.
Izum predenja svile u Kini pripisuje se Xiling Shi, ženi žutog cara, u trećem tisućljeću prije Krista. Pronađeni artefakti doista nam pružaju dokaz o postojanju svile na tkalačkom stanu ne starije od sredine drugog tisućljeća. Uzgoj dudovih svilaca i proizvodnja svile vjerojatno se nisu znatno razlikovali od istih postupaka iz kasnijih vremena. Proizvodnja svile je težak i vrlo osjetljiv posao koji započinje uzgojem drveta duda i dudovih svilaca. Za razliku od divljeg duda, koji daje mnogo bobica, no nema mnogo lišća, domaći dud daje malo bobica, ali ima mnogo lišća. Ovo je od ključne važnosti, budući da se dudovi svilci hrane listovima.. Više od tone (oko 1.000 kilograma) lišća potrebno je da bi se dobilo samo nekih 28 grama novoizleglih dudovih svilaca koji proizvedu oko 2,7 kilograma motane svile. Svilci se hrane oko trideset i pet dana , pri čemu posljednjih dana jedu oko dvadeset puta više lišća od svoje tjelesne težine. Kad dosegnu svoju zrelu veličinu od otprilike 5 centimetara dužijne, provedu još 5 dana predući svoju čahuru, a tad još osam do dest dana začahureni u njoj.
Neposredno prije nego što kukac treba izići iz kukuljice, čahura se uranja u kipuću vodu, čime se ubija kukca i otapa sericin koji povezuje niti čahure; ovaj posljednji korak potrebno je vrlo precizno tempirati, jer ako se kukcu dopusti da iziđe iz kukuljice, on luči tekućinu koja uništava ispredene niti. Dok je čahura još u vodi, niti se hvataju češljem i potom namotavaju na stroju za namotavanje.
Priredila: Binasa Berberović