Ljudi su svjesni činjenice kako uravnotežena i raznovrsna prehrana, redovito bavljenje primjerenom tjelesnom aktivnošću te smanjenje stresa pridonose očuvanju dobrog zdravlja. Nažalost, rijetko se to znanje primjenjuje u praksi, što se tijekom hladnijeg dijela godine negativno odražava na imunitet te povećava rizik za pojavu gripe i bolesti dišnog sustava.
Mnogi, poučeni iskustvom, preventivno modificiraju svoju prehranu i posežu za različitim dodacima prehrani. Valja naglasiti kako samo kvalitetne i provjerene suplemente treba uzeti u obzir. Svakako je prije kupnje potrebno realno sagledati situaciju, utvrditi manjkavosti koje su pomogle pojavi bolesti i mogućnosti njihovog otklanjanja te se posavjetovati sa stručnom osobom. Pri tome se ne smiju previdjeti podaci o terapiji lijekovima, dob osobe, alergije i druga moguća ograničenja koja utječu na odabir suplementa. Sasvim je jasno da, osim rečenog, prosječnog potrošača zanima podrijetlo i osnovna sirovina proizvoda, njegova sigurnost i cijena, dostupnost, jednostavnost te preporučeno trajanje primjene. Kada se razmotre svi kriteriji, jedan od mogućih izbora svakako je propolis – proizvod prirode koji je čovjek počeo koristiti znatno prije nego su znanstveno potvrđena njegova ljekovita svojstva.
Propolis i njegova primjena
Riječ propolis potječe od grčkih riječi pro – pred i polis – grad, što bi značilo da stoji pred gradom (tj. košnicom) u svrhu obrane. Pčelama služi za popunjavanje šupljina u košnici, čime se stvara zaštita od vjetra, mikroorganizama i sl.
Propolis je ljekovit pčelinji proizvod, ugodnog aromatskog mirisa, smolaste konzistencije, žute do tamnosmeđe boje, koji čine izlučevine biljaka i pčela te tvari nastale njegovim formiranjem. Sastav propolisa specifičan je i teško ga je standardizirati jer ovisi o vremenu skupljanja, vegetaciji i podneblju, a čini ga oko 200 sastojaka: različiti alkoholi, aminokiseline, aromatske kiseline, esteri, flavoni, šećeri i dr. Uz to, propolis sadrži i vitamine B1, B2, B6, C i E te neke rijetke mineralne tvari.
Povijesni podaci govore da su propolis još davno koristili stari Egipćani, Babilonci, Arapi, Grci i Rimljani. U narodnoj medicini primjenjuje se kod jačanja imuniteta, kao pomoć pri zacjeljivanju rana, protiv gljivičnih bolesti, bolesti usne šupljine, grlobolje i sl., što ne čudi s obzirom na njegova antibakterijska, antivirusna, antitumorska, antioksidativna, protuupalna i druga svojstva.
Tako se pokazala djelotvornost protiv bakterija rodova Staphylococcus i Streptococcus. Štoviše, zahvaljujući prisutnosti flavonoida i aromatskih kiselina, propolis pojačava učinak klasične terapije antibioticima te može biti od koristi ljudima gotovo svih dobnih skupina. Važno je naglasiti da na antibakterijske sastojke propolisa bakterije ne razvijaju rezistenciju. Nadalje, propolis pokazuje i antivirusno djelovanje, pomažući oboljelima od gripe i onima koji pate od herpesa. Uz to, učinkovit je protiv gljivica te svojom prisutnošću pojačava djelovanje antimikotika. Zbog svega navedenog, nerijetko se propolis zove lijekom 21. stoljeća te je čest sastojak farmaceutskih proizvoda, u prvom redu ranije spomenutih dodataka prehrani i dermokozmetike. Svojim pozitivnim djelovanjem na kožu pomaže u prevenciji raka, što je od posebnog značenja ljudima svijetle puti koji su dugotrajno izloženi djelovanju sunca.
Antioksidansi kao čuvari
Moderan čovjek svakodnevno je izložen zagađenom zraku, tlu i vodi, pa su važni antioksidansi koji štite organizam od nestabilnih i izrazito reaktivnih slobodnih radikala. Uzroci nastajanja slobodnih radikala različiti su. Njihovo nastajanje može biti poželjno kada se u organizmu stvaraju kao obrambeni odgovor na prisutnost bakterija i virusa. Međutim, slobodni radikali nastaju i djelovanjem duhanskog dima, razgradnjom pesticida, nekih lijekova, radijacijom, prehranom bogatom mastima i dr. Te reaktivne čestice izazivaju niz povezanih reakcija, koje rezultiraju promjenama na membranama stanica, remeteći tako izmjenu tvari, što može stvoriti znatna oštećenja pa dovesti i do njihove smrti. Uz to, dolazi i do degradacije staničnih proteina, čime oni gube funkciju, te do promjena na DNA koje mogu rezultirati mutacijama. Ne smije se previdjeti ni činjenica kako slobodni radikali oksidiraju višestruko nezasićene masne kiseline lipoproteina, što mijenja strukturu i funkciju LDL kolesterola. Oksidirani LDL kolesterol potpomaže razvoj aterosklerotskih promjena, toliko prisutnih u današnje doba.
Srećom, organizam se sam, zahvaljujući obrambenim mehanizmima i mogućnostima popravka oštećenja, neprekidno bori protiv nepoželjnog djelovanja slobodnih radikala. Učinkovitost obrane slabi njihovim nagomilavanjem te starenjem, što za posljedicu može imati nastajanje tumorskih stanica, bolesti srca i krvnih žila te brojnih drugih promjena poput artritisa i katarakte.
Neke antioksidanse organizam sam sintetizira, a za druge se čovjek svakodnevno treba pobrinuti, odnosno treba ih unijeti. Upravo se radi dodatnog unosa antioksidanasa koristi propolis, proizvod prirode koji svoja antioksidativna svojstva uvelike može zahvaliti prisutnosti flavonoida.
Prirodna pomoć klasičnom liječenju
Istraživanja su pokazala kako flavonoidi smanjuju rizik od pojave raka pluća kod pušača, što je posebno važno onima koji su osjetljivi, a pasivni su pušači, ne svojom voljom. U prvom redu misli se na djecu i rekonvalescente. Uz to, pokazao se i zaštitni učinak tog proizvoda na želudac i debelo crijevo. To je od iznimne važnost danas, kada se mnogi ljudi oslanjaju na polugotovu i gotovu hranu, siromašnu antioksidantima. Valja spomenuti i zaštitno djelovanje propolisa na jetru i bubrege, organe važne za detoksikaciju štetnih tvari i njihovo izlučivanje iz organizma. Ne manje važan je i podatak kako propolis štiti usnu šupljinu, srce i bubrege ljudi koji primaju kemoterapiju, a uz njega je terapija citostaticima i zračenjem uspješnija.
Djelovanje aktivnih komponenata propolisa ogleda se i u zaštiti organizma od upalnih reakcija. Tu spadaju reakcije potaknute različitim nepoželjnim zračenjima koja rezultiraju pojavom slobodnih radikala. Također, sastojci propolisa neutraliziraju slobodne radikale nastale bakterijskom upalom bubrega. Uz to, oni potiču stvaranje protuupalnih čimbenika imunološkog odgovora, istodobno djelujući na smanjenje proizvodnje onih koji potiču upalnu reakciju, zbog čega je propolis od pomoći kod respiratornih tegoba, npr. kroničnog bronhitisa. Treba imati na umu kako propolis, svojim antioksidansima, pozitivno djeluje u zaštiti srca ljudi koji boluju od šećerne bolesti jer i tada dolazi do stvaranja slobodnih radikala.
Ipak, propolis kod nekih ljudi može izazvati alergijske reakcije pa pozornost moraju obratiti ljudi alergični na pelud.
Vjerujemo da je ovo predstavljanje propolisa opravdalo njegovu široku primjenu u prevenciji pojave bolesti. Također, treba se nadati kako će se više koristiti kao prirodna pomoć pri klasičnom liječenju.
Autori: Ivana Paun, dr. Vesna Bosanac
Izvor: Narodni zdravstveni list, dvomjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture, god. LIV, br. 634-635, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ u suradnji s HZJZ, Rijeka, studeni-prosinac 2012, str. 29.